U trezor sudnjeg dana pohranili i hrvatske biljke. U riznici sjemena i naš kukuruz te povrće

U Globalnu riznicu sjemena u Norveškoj po prvi put su pohranjene primke iz hrvatske Nacionalne banke biljnih gena, izvijestili su u utorak iz Ministarstva poljoprivrede.

Riječ je o 153 primke iz skupine žitarica i kukuruza i 8 primki iz skupine povrća, čime je ukupno pohranjena 161 hrvatska primka te ispunjen jedan od ciljeva Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora do 2027.

Ova riznica sjemena u Svalbardu slovi kao najvažnija "banka" na svijetu i smatra se "trezorom sudnjeg dana", budući se u nju pohranjuje sjeme iz svih biljnih banaka gena, te služi kao "polica osiguranja" za opskrbu hrane u svijetu u slučaju katastrofalnih događaja.

MOOOOLIM! /

Peršin proglašen otrovnom biljkom. Stručnjak za Direkt: 'U nekim slučajevima može biti štetan'

Riznica posjeduje kapacitet pohrane 4,5 milijuna sorti usjeva i 2,5 milijarde sjemenki, nudeći mogućnosti budućim generacijama da prevladaju izazove klimatskih promjena i rasta stanovništva.

Kao važan genetski materijal koji treba sačuvati odabrane su primke hrvatskih tradicijskih sorti koje su se kroz godine prilagodile klimatskih prilikama.

Naime, Globalna riznica je druga sigurnosna rezerva , što znači da materijal koji se pohranjuje mora biti pohranjen u Nacionalnoj banci biljnih gena u osnovnoj i sigurnosnoj kolekciji.

U hrvatsku Nacionalnu banku biljnih gena pohranjeno je 106 primke industrijskog bilja, 207 primki krmnog bilja, 2666 primki ljekovitog i aromatičnog bilja, 332 primki povrća, 471 primka voća, 147 primki vinove loze i 610 primka žitarica.