EU i njegovi ministri vanjskih poslova koji se ovog ponedjeljka okupljaju u Bruxellesu se moraju suočiti s gorkom činjenicom kako se EU može truditi smiriti stanje s Iranom koliko hoće, ali odluke se donose iznad njihovih glava, piše Deutsche Welle.

Koliko je ograničen europski utjecaj na rat između Izraela i Irana pokazuje činjenica da su se još prošloga petka njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul te njegovi kolege iz Francuske i Velike Britanije u Ženevi sastali s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Arakčijem da bi pokušali pronaći rješenja u sukobu oko iranskog nuklearnog programa.

No već u petak navečer američki predsjednik Donald Trump izjavio je da Europa u tome ne može pomoći. "Iran ne želi razgovarati s Europom. Oni žele razgovarati s nama“, rekao je Trump. U noći na nedjelju naredio je bombardiranje triju najvažnijih iranskih nuklearnih postrojenja u Fordou, Natanzu i Isfahanu, a kako se čuje, mnogi američki "partneri“ u EU su za taj napad uopće i saznali tek kad su bombe već pale.

'BLIZU SMO CILJEVA' /

Kuha se odmazda Irana. Reuters: Amerikanci očekuju da će ih napasti kroz dan-dva

Niti G7 nema što reći

Ipak, i nakon američkih napada na iranska nuklearna postrojenja predsjednica EK Ursula von der Leyen pozvala je na diplomatsko rješenje. "Ova se kriza može okončati samo za pregovaračkim stolom“. No opet je prije svega prozvala Iran koji se "sad mora zauzeti za vjerodostojno diplomatsko rješenje“. Von der Leyen je, kao i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa, zatražila poštovanje međunarodnog prava.No ovog američkog predsjednika očito jedva uopće zanima, što misle druge države – osim valjda Izraela – o krizi s Iranom. O tome je intenzivno bilo riječi i na samitu G7 u Kanadi gdje je o tome razgovarao s njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom i drugim čelnicima EU-a. Skupina zemalja G7 se – što nije bilo samo po sebi razumljivo – usuglasila oko zajedničke izjave. U njoj su ponovno potvrdili izraelsko pravo na samoobranu i naglasili da Iran ne smije posjedovati nuklearno oružje. Osim toga, pozvali su da rješenje krize s Iranom mora dovesti do šire deeskalacije na Bliskom istoku.

Trump se već nakon prvog dana samita G7 vratio u Washington opravdavajući to sukobom između Izraela i Irana, čime je potaknuo nagađanja o brzom američkom vojnom angažmanu. Unatoč zajedničkoj izjavi, na summitu su postale očite razlike u stajalištima između Trumpa i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji se zauzimao za diplomatsko rješenje. Prošlog četvrtka američki predsjednik najavio je odluku u roku od dva tjedna – no na kraju je djelovao znatno brže.

'UMIROVILI GA 1999.' /

Kako su Srbi srušili najskuplji američki bombarder B-2: Dovoljna su bila dva projektila

Zaslužuje li Izrael još biti povlašteni partner EU?

No dok je očita nemoć Europljana utjecati na deeskalaciju sukoba, ministri vanjskih poslova EU-a u Bruxellesu se bave i pitanjem osobitog statusa Izraela u trgovini s Unijom. A obzirom na posljedice izraelskih vojnih operacija u Pojasu Gaze za tamošnje civilno stanovništvo nije nipošto sigurno, treba li taj sporazum biti produžen.

Sporazum o pridruživanju uređuje odnose između EU-a i Izraela već četvrt stoljeća. Predviđa, među ostalim, olakšice u carini i trgovini. EU je najvažniji izraelski trgovinski partner s godišnjim prometom većim od 42 milijarde eura.

Članak 2. tog sporazuma određuje kako se s obje strane moraju poštovati ljudska prava i demokratska načela. Na poticaj Nizozemske se naložila istraga, je li Izrael poštuje tu obvezu već i činjenicom kako je punih jedanaest tjedana blokirao dostavu humanitarne pomoći stanovnicima Gaze.

Njemačka doduše nije za reviziju tog sporazuma, ali podršku inicijative Nizozemske su izrazile praktično dvije trećine zemalja Unije, među ostalima, Irska, Španjolska, Luksemburg i Belgija.

Sloge opet - nema

I europska visoka predstavnica za vanjske poslove Kallas izjavila je prošlog tjedna kako izraelske mjere „nadilaze njegovo pravo na samoobranu". Blokada hrane i lijekova za Palestince u Gazi ne pruža sigurnost Izraelu.

Pitanje je kakve će zaključke EU izvući iz rezultata te revizije. Za obustavu čitavog sporazuma bila bi potrebna jednoglasna odluka svih članica, a do nje neće doći zbog očekivanog protivljenja Njemačke ili Mađarske.

Tako bi se rasprava mogla još jednom svesti na ono što je već više puta postalo jasno otkad je Hamas u listopadu 2023. napao Izrael – da je EU daleko od jedinstvenog stava o izraelskom postupanju u ratu u Gazi.

POGLEDAJTE VIDEO: Rakić za RTL Danas: 'Najgore što nitko od političara ne razmišlja o danu poslije':