KLJUČNI DOGAĐAJI: 

• Iran je ispalio kasetnu bombu na Izrael

• Izrael napao desetke vojnih ciljeva u Iranu

• Europski ministri nagovaraju Iran da se vrati diplomaciji, dok Trump razmatra napade

Tijek događaja: 

Iran ne želi pregovarati dok traju izraelski napad

14.35 - Iran je u petak poručio da neće razgovarati o budućnosti svojeg nuklearnog programa dok traju izraelski napadi, dok ga Europa nastoji vratiti za pregovarački stol, a SAD razmišlja hoće li se uključiti u sukob.

Bijela kuća objavila je u četvrtak da će predsjednik Donald Trump u iduća dva tjedna odlučiti hoće li se SAD uključiti u sukob, napominjući da postoji mogućnost pregovora s Iranom u skoroj budućnosti.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči rekao je u petak da nema prostora za pregovore sa Sjedinjenim Državama "dok ne prestane izraelska agresija". No u petak poslijepodne treba se u Ženevi sastati s europskim ministrima vanjskih poslova. Europa se nada da će razgovori omogućiti povratak diplomaciji.

Na sastanku će sudjelovati ministri vanjskih poslova Francuske, Velike Britanije i Njemačke te šefica europske diplomacije Kaja Kallas. Dvoje diplomata reklo je prije sastanka da će Aragčiju reći da je SAD i dalje otvoren za izravne pregovore. No slabi su izgledi za napredak, rekli su diplomati. 

Izrael je prošli petak počeo napadati Iran, tvrdeći da je nadomak razvoja nuklearnog oružja. Iran, koji tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo mirnodopski, odgovorio je napadima projektilima i dronova na Izrael.

U Ženevi je 2013. postignut početni dogovor s Iranom o ograničavanju njegova nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija. Sveobuhvatni sporazum potpisan je 2015. Trump je povukao SAD iz tog sporazuma 2018. Novi pregovori između Irana i SAD-a propali su kada je Izrael pokrenuo operaciju Uspon lava protiv Irana, ciljajući iranski nuklearni i raketni program.

Trump malo prijeti Teheranu pa ga poziva da se vrati pregovorima. Njegov posebni izaslanik za regiju Steve Witkoff razgovarao je s Aragčijem nekoliko puta od prošlog tjedna, rekli su izvori.

Iran prebacuje naftu bliže Kini

13.15 -  Iran prebacuje naftu na 'plutajuća skladišta' šalje je bliže kupcima u Kini kako bi otklonio moguće poremećaje u transportu zbog rata s Izraelom, objavile su kompanije specijalizirane za praćenje brodova.

U kalendarskoj godini koja je završila 20. ožujka Iran je izvezao naftu u vrijednosti 67 milijardi dolara, najvećoj u prethodnih deset godina, citira Tehran Times procjenu iranske središnje banke.

U prethodnoj iranskoj kalendarskoj godini koja je završila 20. ožujka 2024. godine izvezli su naftu u vrijednosti 56 milijardi dolara, prema procjenama središnje banke.

Iran zauzima treće mjesto na ljestvici vodećih proizvođača u Organizaciji zemalja-izvoznica nafte (OPEC), a glavni je kupac iranske nafte Kina.

Prepreka su iranskom izvozu zapadne sankcije, a proizvođači im trenutno pokušavaju doskočiti utovarom nafte na ‘plutajuća skladišta‘.

Tankeri sa statusom ‘plutajućih skladišta‘ ne navode na koju će je lokaciju u dogledno vrijeme otpremiti, objašnjava Reuters.

Od početka tjedna Iran je na tankere tovario po 2,2 milijuna barela nafte dnevno, najviše u proteklih pet tjedana, pokazali su najnoviji podaci kompanije za analitiku Kpler.

Dosada je Iran izvozio oko 1,7 milijuna barela nafte dnevno, objavila je u utorak Međunarodna agencija za energiju (IEA), uz manje-više stabilan obujam isporuka, unatoč sankcijama koje je SAD uveo dvije kineske rafinerije.

Dio iranske flote sa 40 milijuna barela nafte premješteno je bliže Kini kako bi se ublažio utjecaj eventualnih poremećaja u transportu, objasnila je za Reuters kompanija za praćenje brodova Vortexa.

Otprilike desetak tankera s ukupno osam milijuna barela nafte premješteno je s područja Singapura i usidreno tik uz obalu Kine, navode iz Vortexe. To znači da je sada na tankerima kod Singapura uskladišteno još 20 milijuna barela iranske nafte.

Preostalih dvanaestak milijuna barela nalazilo se početkom mjeseca u Perzijskom zaljevu, dodali su u Vortexi, ali njihova trenutna lokacija nije poznata.

BiH evakuira državljane i diplomate, zatvara veleposlanstva u Izraelu i Iranu

12.00 - Vlasti Bosne i Hercegovine započele su pripreme za evakuaciju svojih državljana i diplomatskoga osoblja, te privremeno zatvaranje veleposlanstava u ratu zahvaćenim Iranu i Izraelu.    

Prema priopćenju ministarstva vanjskih poslova BiH, šest državljana te zemlje zatražilo je konzularnu pomoć u Teheranu, a još dvoje u Tel Avivu, kako bi ih se evakuiralo iz ovih zemalja. Dodali su kako uz pomoć međunarodnih partnera pokušavaju organizirati sigurnu evakuaciju građana. 

Dodali su kako veleposlanstva nemaju informacije o eventualno ozlijeđenim ili stradalim državljanima ove zemlje u ratnoj eskalaciji. 

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine jučer je na izvanrednoj sjednici donijelo odluku o privremenom zatvaranju veleposlanstava BiH u Iranu i Izraelu, te evakuaciji diplomatskoj osoblja. U međuvremenu će pomoć građanima koji se nalaze u objema zemljama pružati diplomatsko-konzularna predstavništva u Republici Turskoj, Hašemitskoj Kraljevini Jordan i Arapskoj Republici Egipat.

Izraelske bombe razvalile iranski nuklearni reaktor

11.15 - Izraelski borbeni zrakoplovi bombardirali su nuklearni reaktor u izgradnji u središnjem Iranu tijekom vala zračnih napada sedmog dana sukoba između dviju zemalja.

Satelitske snimke pokazuju rupu u kupolastom krovu objekta nastalu uslijed eksplozije. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila je štetu i navela da za vrijeme napada u objektu nije bilo nuklearnog materijala, piše Newsweek

Zračni napad ciljao je teškovodni reaktor Arak, službenog naziva Teškovodni istraživački reaktor Khondab, smješten otprilike 240 kilometara jugozapadno od Teherana.

Izraelska vojska izjavila je da je napad osmišljen kako bi se onesposobila jezgra nedovršenog reaktora i spriječila njegova upotreba za proizvodnju plutonija razine potrebne za nuklearno oružje.

Postrojenje u Araku, iako još uvijek u izgradnji, zapadne sile dugo smatraju potencijalnom komponentom iranskog nuklearnog vojnog programa. Teškovodni reaktori poput Araka proizvode plutonij kao nusprodukt, koji se može koristiti u nuklearnom oružju.

Prema nuklearnom sporazumu iz 2015. godine, Iran je bio dužan onesposobiti reaktor u Araku uklanjanjem jezgre i njenim ispunjavanjem betonom. Međutim, 2019. tadašnji šef Iranske organizacije za atomsku energiju, Ali Akbar Salehi, u televizijskom intervjuu otkrio je da je Iran potajno nabavio duplikate cijevi za obnovu jezgre.

Izrael je objavio crno-bijelu snimku napada koja prikazuje bombu kako pogađa kupolu reaktora, nakon čega slijedi snažna eksplozija. Iranska državna televizija prikazala je dnevne snimke dima koji se diže s mjesta napada i izvijestila da je područje osigurano i evakuirano prije udara.

IAEA, koja je posljednji put pregledala mjesto u svibnju, potvrdila je da u objektu nije bilo radioaktivnog materijala i navela da su ključne strukture, uključujući destilacijske jedinice susjedne tvornice teške vode, oštećene. Agencija je također priznala da je izgubila „kontinuitet znanja” o iranskoj proizvodnji teške vode zbog ograničenog pristupa.

Izrael je i ranije napadao druge nuklearne lokacije, uključujući Natanz i Isfahan, kao dio kampanje za neutralizaciju iranske nuklearne infrastrukture.

Iran tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo u mirnodopske svrhe. Ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi osudio je napad, rekavši da je Izrael „prešao novu crvenu liniju u međunarodnom pravu.” U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da su napadi nužni kako bi se spriječilo da Iran razvije nuklearno oružje.

Glasnogovornik izraelskih obrambenih snaga, brigadni general Effie Defrin, rekao je:

„Nastavljamo s demontažom iranskih strateških sposobnosti – svaki napad dodatno učvršćuje našu zračnu nadmoć.”

Predsjednik Donald Trump, tijekom bilateralnog sastanka s kanadskim premijerom na summitu G7, rekao je:

„Trebaju razgovarati, i to odmah. Rekao bih da Iran ne pobjeđuje u ovom ratu.”

Abbas Araghchi, iranski ministar vanjskih poslova, objavio je na platformi X:

„Ako je Trump iskren u vezi diplomacije i želi zaustaviti ovaj rat, sljedeći koraci bit će ključni. Dovoljan je jedan poziv iz Washingtona da se Netanyahu ušutka.”

„To bi moglo otvoriti put povratku diplomaciji,” dodao je.

Tajnica za tisak Bijele kuće, Karoline Leavitt, izjavila je da će predsjednik Trump „u sljedeća dva tjedna” donijeti odluku o tome hoće li se Sjedinjene Američke Države pridružiti izraelskom ratu protiv Irana.

Rusija kaže da bi američko taktičko nuklearno oružje u Iranu bilo katastrofalno

10.00 - Potencijalno američko korištenje taktičkog nuklearnog oružja u Iranu predstavljalo bi katastrofalan razvoj događaja, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u petak, a citirala ga je ruska državna novinska agencija TASS.

Peskov je komentirao, kako je rekao, spekulativna medijska izvješća o toj mogućnosti. Međutim, nije imenovao nijedan medij u svojim komentarima.

Britanski list Guardian je objavio da su američki obrambeni dužnosnici brifirani da konvencionalnim bombama neće moći u potpunosti uništiti iransko podzemno postrojenje za obogaćivanje uranija u Fordowu, već da će najprije biti potrebni napadi konvencionalnim bombama, a potom taktičkim nuklearnim oružjem koje će baciti bombarder B-2.

Međutim, britanske novine su rekle da američki predsjednik Donald Trump ne razmatra korištenje taktičkog nuklearnog oružja u Fordowu te da tu opciju nisu predstavili ministar obrane Pete Hegseth i čelnik Združenog stožera general Dan Caine na sastancima u Bijeloj kući.

Trump je u četvrtak rekao da će unutar dva tjedna donijeti odluku o mogućem uključivanju Sjedinjenih Američkih Država u izraelsko-iranski sukob.

Rusija, koja ima bliske veze s Iranom, strogo je upozorila protiv američke vojne intervencije u korist Izraela.

Iran jednim potezom može izazvati tektonske poremećaje: Posljedice bi osjetili i u Hrvatskoj

9.30 - Hormuški tjesnac ključni je plovni put koji se nalazi između Omana i Irana i povezuje Perzijski zaljev s Omanskim zaljevom i Arapskim morem. Američka Uprava za energetske informacije (EIA) opisuje ga kao "najvažniju svjetsku tranzitnu točku za naftu", piše Deutsche Welle.

Na najužem dijelu, plovni put je širok samo 33 kilometra, a brodski put širok samo dvije milje u oba smjera, što ga čini pretrpanim i opasnim.

Velike količine sirove nafte koju zemlje OPEC-a poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Kuvajta i Iraka vade s naftnih polja diljem regije Perzijskog zaljeva i troše diljem svijeta prolaze kroz tjesnac. Procjenjuje se da oko 20 milijuna barela sirove nafte, kondenzata i goriva dnevno prođe plovnim putem, prema podacima tvrtke Vortexa, konzultanta za tržište energije i tereta. Više saznajte ovdje

Iran bi mogao upotrijebiti zloglasno oružje! Tadić: 'To je nuklearna bomba za siromašne'

9.00 Ja sam mirotvorni predsjednik. Ja neću započeti, ja ću zaustaviti ratove. Naš uspjeh mjerit će se po ratovima u koje nikada nećemo ući. Tako je nekad govorio Donald Trump.

Dobar dio svojeg imidža izgradio je na žestokim napadima Obame i Busha zbog vječnih ratova. Pola Amerike mu je povjerovalo, pa sad baš ne lajkaju kako on kao u reality showu baca tizere - fore - možda nećemo napasti Iran, možda hoćemo. Više  pogledajte ovdje

Iran se hvali: Svo nuklearno oružje na na sigurnom

8.50 Iran se pohvalio da je sav svoj nuklearni materijal premjestio "na sigurno mjesto" prije nego što su izraelske rakete pogodile njegova nuklearna postrojenja, piše Daily Mail.

"Izrael je pogodio Natanz, Isfahan, Khandab i Arak, ali su već bili evakuirani," izjavio je iranski zapovjednik Mohsen Rezaei u četvrtak.

"Svi materijali premješteni su na sigurno," dodao je.

Izrael već danima lansira projektile na Iran pokušavajući onesposobiti njegov nuklearni program, a američki predsjednik Donald Trump razmatrao je uključivanje SAD-a u sukob.

No, Trump se sinoć dramatično povukao korak unatrag, upravo dok se Velika Britanija pripremala za sudjelovanje u mirovnim pregovorima s Iranom.

U prethodna 48 sata, američki predsjednik tražio je "bezuvjetnu predaju Irana" i prijetio zračnim napadima "u roku od nekoliko dana."

Ipak, nakon što je proveo poslijepodne zatvoren u "Sobi za ratne operacije" u Bijeloj kući, Trump je poručio da će Iranu dati još dva tjedna za postizanje dogovora.

Pregovori počinju danas u Ženevi, gdje će se s iranskim ministrom vanjskih poslova sastati predstavnici Velike Britanije, Francuske i Njemačke.

Glasnogovornica Bijele kuće, Karoline Leavitt, pročitala je Trumpovu izjavu:

"S obzirom na to da postoji znatna mogućnost da će se u bliskoj budućnosti voditi pregovori s Iranom – koji se mogu, ali i ne moraju održati – svoju ću odluku hoću li intervenirati donijeti u sljedeća dva tjedna."

Ovaj dramatičan razvoj događaja dogodio se istog dana kada je iranska balistička raketa pogodila bolnicu Soroka u Beershebi, uzrokujući veliku štetu.

Napad, koji je bio direktan pogodak, ozlijedio je 71 osobu, a izraelski premijer Benjamin Netanyahu najavio je osvetu.

"Iranski teroristički tirani ispalili su rakete na bolnicu Soroka i civilno stanovništvo u središtu zemlje. Platit će punu cijenu," poručio je Netanyahu.

Napad na bolnicu prijeti da Bliski istok gurne u totalni rat. Ministar obrane Izraela, Israel Katz, izjavio je da se "vrhovnom vođi Irana, ajatolahu Aliju Khameneiju, više ne smije dopustiti da postoji," nazivajući ga "modernim Hitlerom."

Netanyahu nije isključio mogućnost pokušaja atentata. Sjedinjene Američke Države već su ranije dva puta vetom blokirale pokušaje atentata na Khameneija.

Izrael je dodatno pojačao zračne napade na Iran, probivši veliki otvor u postrojenju za tešku vodu u Araku, uz prethodno upozorenje stanovnicima da napuste to područje.

Ranije ovog tjedna izraelski napad pogodio je i zgradu državne televizije u Teheranu.

Trumpovo iznenadno povlačenje iz akcije doživljava se kao pobjeda diplomatskog pritiska koji predvodi Velika Britanija, dok je britanski premijer Keir Starmer pozvao na "hladne glave".

"Moramo deeskalirati situaciju. Prijetnja eskalacije stvarna je i može pogoditi regiju kao Gaza, ali i svjetsku ekonomiju," rekao je.

"Nuklearno pitanje mora se riješiti pregovorima, a ne ratom. To je moj jasan stav."

Sinoć je britanski ministar vanjskih poslova David Lammy razgovarao u Washingtonu s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom, potvrdivši zajednički stav o potrebi smirivanja situacije.

Očekuje se da će Lammy danas iz SAD-a otputovati na ključne razgovore u Švicarsku s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araqchijem.

Sastanku će prisustvovati i ministri Francuske i Njemačke, iako su njihovi stavovi o sukobu različiti.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron kritizirao je Izrael i pozvao na mir, dok je njemački kancelar Friedrich Merz podržao izraelske akcije.

Trumpov posebni izaslanik za mir, Steve Witkoff, također vodi razgovore s iranskim ministrom, koji i dalje tvrdi da Iran djeluje u samoobrani.

Velika Britanija i Europa upozorile su Trumpa da bi bombardiranje Irana moglo dovesti u opasnost zapadne građane, strahujući od vala odmazdi.

Trumpova "dvotjedna odluka" taktika je koju je već koristio – primjerice s Vladimirom Putinom oko Ukrajine – no, budući da se taj rok već dvaput probio bez ustupaka iz Moskve, postavlja se pitanje ozbiljnosti Trumpovih prijetnji.

Pozivi na prekid neprijateljstava stigli su svega nekoliko sati nakon što su američki izvori potvrdili da je Trump odobrio detaljne planove za napad na iranska nuklearna postrojenja, smatrajući da ih je nužno uništiti kako bi se spriječilo stvaranje atomske bombe.

Izrael je napao sve što je mogao, ali samo američke bombe od 30.000 funti, tzv. "bunker busteri", mogu uništiti objekte poput Fordowa, smještenog duboko u planini.

Prema izvorima za CBS News, Trump je spreman dopustiti Iranu da zatvori Fordow, ali je odlučan da ne može nastaviti raditi.

"Vjeruje da nema mnogo izbora," rekao je jedan izvor. "Dovršiti posao znači uništiti Fordow."

Izraelci su također poručili da bi operacija "Rising Lion", sada već sedmodnevna zračna kampanja, bila neuspjeh ako Fordow preživi.

Glasnogovornica Leavitt naglasila je da promjena režima nije prioritet predsjednika Trumpa, pozvavši javnost da "vjeruje predsjedniku Trumpu."

Dodala je da se američki stav nije promijenio – Iran ne smije imati nuklearnu bombu.

No, njegovo očito povlačenje možda više govori o tome koliko je vojna akcija podijelila Trumpove pristaše, među kojima je pitanje bombardiranja Irana izazvalo unutarnje sukobe.

Ajatolah: 'Izrael je kažnjen'

8.40 Iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Khamenei oglasio se na X-u povodom sukoba između Irana i Izraela.

"Cionistički neprijatelj je kažnjen. Kažnjen je upravo sada"  jasno je poručio ajatolah.

 

 

 

Izrael napao desetke vojnih ciljeva u Iranu, i nuklearni istraživački centar

7.05 - Izraelska vojska izjavila je u petak da je tijekom noći izvela napade na desetke vojnih ciljeva u Iranu, uključujući i na Organizaciju za obrambene inovacije i istraživanje (SPND), za koju tvrdi da je uključena u razvoj iranskog nuklearnog oružja

Izrael tvrdi da je Iran ispalio projektil s kasetnom bombom

6.35 - Iran je u četvrtak na Izrael ispalio projektil koji je raspršio male bombe s ciljem povećanja civilnih žrtava, izjavili su izraelska vojska i njezino veleposlanstvo u Washingtonu, što je prva prijavljena upotreba kasetnog streljiva u sedmodnevnom ratu.

"Danas su iranske oružane snage na naseljeno civilno područje u Izraelu ispalile projektil koji je sadržavao kasetno podstreljivo", priopćilo je veleposlanstvo u e-poruci Reutersu, ne identificirajući područje.

"Kasetno oružje dizajnirano je da se rasprši po velikom području i maksimizira šanse za štetan udar", nastavlja se u e-poruci. "Iran je nezakonito namjerno pucao na naselja civilnog stanovništva i nastoji maksimizirati štetu korištenjem streljiva širokog dometa".

Iranska misija pri Ujedinjenim narodima (UN) nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.

Izraelski mediji citiraju izraelsku vojsku koja je rekla da se bojeva glava projektila otvorila na visini od oko 7 km i ispustila oko 20 podstreljiva u radijusu od oko 8 km iznad središnjeg Izraela.

Jedno od malih streljiva pogodilo je kuću u središnjem izraelskom gradu Azoru, uzrokujući određenu štetu, izvijestio je vojni dopisnik Times of Israel Emanuel Fabian. Nije bilo izvješća o žrtvama od bombe.

Kasetne bombe su kontroverzne jer neselektivno raspršuju podstreljivo, od kojih neka mogu ne eksplodirati i ubiti ili ozlijediti dugo nakon završetka sukoba.

Izraelska vojska objavila je grafiku kao javno upozorenje na opasnosti od neeksplodiranog ubojnog sredstva.

Iran i Izrael odbili su se pridružiti međunarodnoj zabrani proizvodnje, skladištenja, prijenosa i upotrebe klasterskih bombi iz 2008. koju je potpisalo 111 zemalja i 12 drugih subjekata. Nakon opsežne rasprave, SAD su 2023. isporučile Ukrajini klastersko streljivo za upotrebu protiv ruskih okupacijskih snaga. Kijev tvrdi da su ih i ruske trupe ispalile. Tri zemlje odbile su se pridružiti Konvenciji protiv klasterske municije.

Rubio s kolegama iz Britanije, Australije, Francuske i Italije oko rata Izrael-Iran

6.30 - Američki državni tajnik Marco Rubio sastao se u četvrtak s britanskim ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem te obavio pozive s australskom ministricom vanjskih poslova, i francuskim, talijanskim ministrima vanjskih poslova oko rata između Izraela i Irana.

Rubio je putem poziva razgovarao s australskom kolegicom Penny Wong te francuskim i talijanskim kolegama Jean-Noelom Barrotom i Antoniom Tajanijem, a američki State Department izjavio je da su se Rubio i ministri vanjskih poslova složili da "Iran nikada ne može razviti ili nabaviti nuklearno oružje".

Lammy je isto rekao na mreži X, dodajući da situacija na Bliskom istoku "ostaje opasna" i da "sada postoji prozor u sljedeća dva tjedna za postizanje diplomatskog rješenja".

Zračni rat između Irana i Izraela - koji je započeo 13. lipnja kada je Izrael napao Iran - izazvao je uzbunu u regiji koja je već bila na rubu od početka izraelskog vojnog napada na Gazu u listopadu 2023.

Predsjednik Donald Trump odlučit će u sljedeća dva tjedna hoće li se SAD uključiti u rat, priopćila je Bijela kuća u četvrtak. Trump je svijet držao u neizvjesnosti o svojim planovima, skrećući s predlaganja brzog diplomatskog rješenja do sugeriranja da bi se Washington mogao pridružiti borbi na strani Izraela.

Izrael, jedina zemlja na Bliskom istoku za koju se općenito vjeruje da ima nuklearno oružje, napala je Iran kako bi spriječila Teheran da razvije vlastito nuklearno oružje.

Iran, koji tvrdi da je njegov nuklearni program mirnodopski, uzvratio je vlastitim napadima na Izrael.

Iran je stranka Ugovora o neširenju nuklearnog oružja, dok Izrael nije.

U izraelskim zračnim napadima u Iranu poginulo je 639 ljudi, izvještava novinska agencija Human Rights Activists. Izrael tvrdi da je u iranskim napadima poginulo najmanje "dva tuceta" izraelskih civila.

Ministri vanjskih poslova Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Europske unije trebaju se u petak sastati u Ženevi s iranskim ministrom vanjskih poslova kako bi pokušali deeskalirati sukob.

Europski ministri nagovaraju Iran da se vrati diplomaciji, dok Trump razmatra napade

6.10 - Europski ministri vanjskih poslova sastat će se u petak sa svojim iranskim kolegom s ciljem stvaranja puta natrag diplomaciji oko spornog nuklearnog programa unatoč tome što SAD aktivno razmatra pridruživanje izraelskim napadima na Iran.

Ministri Velike Britanije, Francuske i Njemačke, poznati kao E3, kao i šef vanjske politike Europske unije razgovarali su s iranskim ministrom Abbasom Araqchijem ranije ovog tjedna i koordinirali se s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom.

U rijetkom pozivu inzistirali su Araqchiju na potrebi da se vrati za pregovarački stol i izbjegne daljnja eskalacija. Na iranski prijedlog dvije su se strane složile sastati licem u lice.

Razgovori će se održati u Ženevi, gdje je 2013. postignut početni sporazum između Irana i svjetskih sila o ograničavanju njegovog nuklearnog programa u zamjenu za ukidanje sankcija, prije sveobuhvatnog sporazuma 2015.

Pregovori između Irana i Sjedinjenih Država propali su kada je Izrael 12. lipnja pokrenuo ono što je nazvao operacijom "Rising Lion" protiv iranskih nuklearnih postrojenja i balističkih kapaciteta.

"Iranci ne mogu sjesti s Amerikancima, dok mi možemo", rekao je europski diplomat. "Reći ćemo im da se vrate za stol kako bi razgovarali o nuklearnom pitanju prije najgoreg mogućeg scenarija, a istovremeno ćemo izraziti našu zabrinutost zbog iranskih balističkih projektila, podrške Rusiji i pritvaranja naših građana".

Europske sile, koje nisu bile dio iranskih nuklearnih pregovora sa Sjedinjenim Državama, bile su sve frustriranije američkom pregovaračkom strategijom u pregovorima. Neke od zahtjeva smatrali su nerealnima, bojeći se mogućnosti slabog početnog političkog okvira koji bi doveo do otvorenih pregovora.

Dva diplomata rekla su da nema velikih očekivanja za napredak u Ženevi, gdje će prisustvovati i šef vanjske politike Europske unije.

No, rekli su da je ključno surađivati ​​s Iranom jer će, nakon završetka rata, iranski nuklearni program i dalje ostati neriješen s obzirom na to da će biti nemoguće iskorijeniti stečeno znanje, što bi potencijalno omogućilo tajnu obnovu programa.

Iranski dužnosnik rekao je da je Teheran oduvijek pozdravljao diplomaciju, ali je pozvao E3 da upotrijebi sva dostupna sredstva kako bi izvršio pritisak na Izrael da zaustavi napade na Iran.

"Iran ostaje predan diplomaciji kao jedinom putu rješavanja sporova - ali diplomacija je pod napadom", rekao je dužnosnik.

Europljani su jedini koji mogu pokrenuti mehanizam brzog vraćanja, a diplomati kažu da su tri zemlje nastojale postaviti konačni rok do kraja kolovoza za njegovo pokretanje.

"Iran je više puta izjavio da će pokretanje mehanizma brzog vraćanja imati ozbiljne posljedice", rekao je iranski dužnosnik.

Australija zatvara veleposlanstvo u Teheranu

6.05 -  Australija je obustavila rad svog veleposlanstva u Teheranu zbog pogoršanja sigurnosnog okruženja u Iranu i naredila odlazak svih australskih dužnosnika, izjavila je u petak ministrica vanjskih poslova Penny Wong.

Australski veleposlanik u Iranu ostat će u regiji kako bi podržao vladin odgovor na krizu, rekla je Wong.

"Nastavljamo planirati podršku Australcima koji žele napustiti Iran i ostajemo u bliskom kontaktu s drugim partnerskim zemljama", dodala je Wong.

Netanyahu: Pad iranskog vodstva nije cilj, no može biti rezultat

6.00 Izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je u četvrtak da promjena ili pad iranskog vodstva nije cilj izraelskih napada, no da može biti rezultat.

"Pitanje promjene režima ili pada ovog režima najprije se tiče iranskog naroda. To nitko drugi ne može naraviti. I zato to nisam predstavio kao cilj. Može biti rezultat, no to nije postavljen ili služben cilj koji imamo", rekao je Netanahu u intervjuu izraelskoj javnoj televiziji Kan.

Rekao je da Izrael ima moć ukloniti sve iranske nuklearne reaktore, bez obzira na to pridruži li se napadu američki predsjednik Donald Trump ili ne.

Netanyahu je dao izjavu prije nego što je Bijela kuća objavila da će odlučiti unutar sljedeća dva tjedna hoće li se SAD pridružiti napadima na Iran.

Vojni analitičari vjeruju da bi Izrael mogao trebati pomoć američkih bombi za uništavanje bunkera kako bi uništili postrojenje Fordow za obogaćenje uranija, ključni objekt iranskog nuklearnog programa koji se nalazi pod planinom blizu grada Koma.

Na pitanje može li Izrael uništiti Fordow bez američke podrške, Netanyahu je rekao: "Imamo moć ukloniti sve naše mete, sva njihova nuklearna postrojenja, no odluka predsjednika želi li se priključiti ili ne je njegova odluka."

"On će učiniti ono što je najbolje za Sjedinjene Države, a ja ću učiniti što je dobro za državu Izrael i moram reći da do ovog trenutka svi rade svoj dio posla", rekao je Netanyahu.

U srijedu, Trump je rekao da SAD sam ima mogućnost uništiti Fordow. "No to ne znači da ću to učiniti, uopće", rekao je Trump.

POGLEDAJTE VIDEO: Sukob titana na Bliskom istoku komentiraju Hassan Haidar Diab i Ernest Herzog