Izrael i Iran guraju svijet u ponor, a Tadić upozorava: 'Ako dođe do detonacije nuklearne bombe...'

Nuklearni fizičar Tonči Tadić komentirao je napad Izraela na Iran i rekao: "Ovo neće riješiti osnovnu izraelsku brigu, a to je da neće zaustaviti iranski nuklearni program."

Podsjetimo, Izrael je pokrenuo golemi napad na Iran i pogodio nuklearna i vojna postrojenja pri čemu su naveli da su ubili iranske vojne čelnike. Tadić ne dvoji da ubojstvo generala ili napad na postrojenje neće zaustaviti Iran. Bio je i u pravu - Iran je već krenuo u odmazdu i napad.

Naš sugovornik pojašnjava pozadinu i slijed događaja koji je doveo do eskalacije na Bliskom istoku: "Radi se očito o političkoj odluci Irana donesene još 2020. da će nastaviti obogaćivati uranij koliko god budu htjeli. Kako smo došli uopće u tu fazu? Tako što je 2015. sklopljen Zajednički sveobuhvatni akcijski plan (engl. Joint Comprehensive Plan of Action - JCPOA), odnosno sveobuhvatni sporazum između Irana s jedne strane, a s druge strane Sjedinjenih Država, Rusije, Kine, Njemačke, Francuske i Britanije s kojim je iranski nuklearni program trebao biti stavljen pod čvrstu kontrolu Međunarodna agencije za atomsku energiju - IAEA. Dopušten je mirnodopski razvoj nuklearne energije uz pridržavanje Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (TNP), dakle sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, što je obveza svih članica IAEA. Naravno, ostaje čitav niz članica koje su istupile iz TNP-a, recimo - Sjeverna Koreja, Indija, Pakistan, a uz to i članice Vijeća sigurnosti koje imaju nuklearno oružje."

S Trumpom se sve zakopliciralo

No stvar se zakomplicirala već iduće godine kada se cijela konstrukcija JCPOA raspala kad je Donald Trump odlučio da će  istupiti iz njega.

'RADIJACIJA? SJETIMO SE ČERNOBILA' /

Prijeti li najgore? Ogorec zabrinut: 'Situacija se jako komplicira, ovo je udarac bez presedana'

"Unutar te godine Iran je rekao da je premašio količinu obogaćenog uranija, odnosno postotak obogaćivanja koji mu je bio nametnut, ali je Iran naveo da će i dalje poštivati komunikaciju s IAEA-om. Već godinu nakon toga, 2020., rekao je da ga više ne obavezuje JCPOA. U međuvremenu je Trump bitno unaprijedio odnose sa Sjevernom Korejom kao nuklearnom silom", ističe Tadić.

Po njemu je Trump poslao poruke da su besmisleni svi sporazumi o ograničavanju nuklearnog oružja i usmjeravanju iranskog nuklearnog programa prema mirnodopskom i da kad god "padne nekome na pamet" u Bijeloj kući, mogu odustasti od ugovora - bio to Trump ili netko treći. I drugo - da Amerika respektira samo one koji imaju nuklearno oružje, što se jasno vidi iz Trumpovog strahopoštovanja prema Kim Jong-unu, Putinu i Xiju", kaže.

'Možemo maštati što Iran ima'

Iz svega toga je očito iransko vodstvo zaključilo da će, ako nastave istim putem, ostvariti sve svoje političke ciljeve, a ključni cilj je da zemlja koja ima nuklearno oružje prestaje biti predmet međunarodnog pritiska.

"I to nas je dovelo u ovo stanje u kojem smo sad. Da je nastavljen JCPOA, kako je planirano, Iran bi danas imao mirnodopski razvoj nuklearne energije uz čvrsti nadzor IAEA i ostalih zemalja članica i uz, naravno, neprekidna sumnjičenja čega ima i čega nema. Međutim, ovako bez ikakvog nadzora možete maštati o čemu god hoćete jer ne postoji ništa čime možete provjeriti što Iran ima", ističe.

Ako su u trenutku izlaska iz JCPOA imali dovoljnu količinu osiromašenog ili vrlo nisko obogaćenog uranija, dovoljno da kroz par godina dosegnu tri iranske bombe, onda su to možda i napravili.

NUKLEARNI UŽAS /

Rusija ima 6500 bojevih glava, Francuska 200. Tadić: 'Jedan scenarij nitko ne želi vidjeti'

'Nema plutonijske bombe'

"Ali to ne možemo znati. Radi se o igri mačke i miša, kao i s izraelskim nuklearnim programom. Iran ima svoj reaktor s teškom vodom u Araku još od 2006. Reaktor s teškom vodom i prirodnim uranijem Iran je napravio zajedno s Rusijom. Iran, ako hoće, može ići prema plutonijskoj bombi. Međutim, to ne rade zato što bi za njezinu uporabu bilo nužno testiranje. Plutonijske bombe treba testirati i zato ne žele riskirati, nego se radije odlučuju za igru mačke i miša s uranijskim nuklearnim programom. Uranski nuklearni program znači da ima centrifuge, a samo sveti Ante može znati je li Iran s centrifugama došao do 10 posto obogaćenja, koliko je dovoljno za nuklearku, ili 90% koliko je dovoljno za bombu", ističe.

A treba znati i da uranijsku bombu ne treba testirati i za nju se zna da sigurno radi te Iran ostavlja sve svoje susjede u nagađanju ima li bombu ili nema.

Spekulacije o izraelskom arsenalu

"Za Izrael se spekulira već godinama, makar nitko živ ne može potvrditi da ima nuklearni arsenal. Kad pogledate izvješća SIPRI-ja, švedskog instituta za istraživanje mira, SIPRI najčešće vodi za Izrael oko 80 nuklearnih bombi, kao i za Sjevernu Koreju. No to su spekulacije, nitko to ne može potvrditi."

NUKLEARNI STRUČNJAK /

Tonči Tadić otkrio crni scenarij u slučaju da Putin lansira Sarmat: 'I to bi bilo to'

Potvrđuje da i oni najvjerojatnije imaju uranijske bombe jer se ne moraju testirati i zna se da rade. "Sve je zapravo u tome da potencijal za to imaš, a sad ti vidi imam li stvarno. Ajde budi frajer pa me izazovi pa ćeš vidjeti", govori.

Što je Izrael gađao i kolika je opasnost ako nešto počne curiti van? "Sve centrifuge su uvijek ukopane i dobro zaštićene. Ako dođe do curenja uranija heksafluorida koji je u njima, prvo bi to bilo loše za ljude, a drugo loše jer gubiš gorivo. Taj se plin mora zagrijati da bi prešao u plinovito stanje za centrifugiranje. Najčešće su to ukopane centrifuge jer je to najsigurnije. Njima se rub vrti nadzvučnom brzinom i to jako dugo, a ako dođe do zatajenja ležajeva ili bilo čega, mogu nastati veliki problemi. Koliko ih Iran ima? To ne znamo. Što je sve oštećeno, to ne znamo. Nisu gađali reaktor s teškom vodom. Po mom sudu, ako su pametni, to nisu ni radili", ističe.

'Ako doista dođe do detonacije nuklearne bombe...'

Prva stvar koju naučiš baveći se Bliskim istokom je da nakon svakog poteza moraš postaviti pitanje: A što sad? "Nikad to nije kraj igre, uvijek se igra nastavlja. Iran igru mačke i miša igra još od 2020.", govori.

Ako je došlo do curenja bilo kakvog radioaktivnog materijala, postoji li način da zapadni svijet detektira da jest i koliko je ljudi time zahvaćeno?

"Bez problema jer bi o tome mogli već govoriti susjedi. Ključno je da, ako doista dođe do detonacije nuklearne bombe, pravorijek o tome ne daju ni CIA, ni Mossad, ni FSB, ni MI6, nego organizacija CTBTO sa sjedištem u Beču, u istoj zgradi gdje je i IAEA. I to je to", pojašnjava.

S obzirom da su saveznici Irana Rusija i Kina, koliko se stvari kompliciraju na svjetskoj razini?

"Kompliciraju se jer će oni tražiti odgovore od SAD-a - je li znao za napad i zašto je to dopustio? Trump će se, naravno, praviti da ne zna ništa, ali je očito da je prije toga počeo povlačiti američko osoblje i da je, prema navodima Zelenskog, na Bliski istok preusmjereno 20.000 protubrodskih raketa. Bit će sada jako puno diplomatske komunikacije. Teško je vjerovati da je Izrael ovo učinio bez miga SAD-a. Ali sad pogledajte apsurd: Trump pokušava pregovarati s Iranom da bi stvorio novi JCPOA. To je totalno ludo. Uništiš sporazum, pa hoćeš sklapati novi", rekao je.

Jesmo li došli do točke potpune nepredvidivosti i kaotičnog stanja?

"Došli smo do točke u kojoj se više ništa ne može predvidjeti dalje."

POGLEDAJTE VIDEO Greta i aktivisti završit će iza rešetaka prije depotacije, ali slijedi im još jedna kazna