Zemlje kao što je Španjolska kad upre ljetno sunce već odavno žive u osobitom ritmu. Tek kasno uvečer u gradove se vraća život. A domaći na hrvatskoj obali ne razumiju furešte koji se "prže k'o srdele" na suncu, oni će radije dan provesti u hladovini konobe.

I u Njemačkoj je sve češće izuzetno vruće, piše Deustche Welle. Početkom srpnja se u ovoj zemlji živa u termometru približavala i 40. stupnju Celzija. Ali građani tu još uvijek podcjenjuju opasnosti, osobito za starije i bolesne. I mediji u takvim danima pozivaju ljude neka radije ostanu kod kuće, a građani tek uče izaći na kraj s takvim vrućinama. Jedna Berlinčanka pokazuje lepezu u torbi: "Na koncu sam si to nabavila". Druga kaže: "Tražim gdje se mogu rashladiti. Pijem puno tekućine, ali svejedno uživam u suncu". Jedan Berlinčanin kaže: "Nosim stalno šešir. Pijem puno vode i držim se hlada".

To je izazov i za njemačku vladu: Na kojoj temperaturi bi se trebala otkazati školska nastava jer gotovo nijedna škola u Njemačkoj nema klima-uređaje? Mnogo toga, i školstvo i takva zdravstvena prevencija su zapravo u nadležnostima pokrajina, ali je savezno Ministarstvo zdravstva još prije dvije godine pokrenulo portal hitzeservice.de na kojem pruža sve potrebne informacije građanima.

ZIMSKI UVJETI /

Palo im je 80 centimetara snijega, prijeti opasnost od lavina: Stručnjaci upozorili građane

I požari su postali pravilo

Njemačka javnost je nekad samo iz daljine gledala vatrene stihije koje praktično svakog ljeta gutaju šume zemalja Mediterana, no sad su požari i u Njemačkoj gotovo redovita pojava u ljetno doba. Osobito u razmjerno pustim prostranstvima istoka Njemačke vatra daleko premašuje mogućnosti lokalnih vatrogasaca tako da i njemačka vojska uvijek iznova priskače u pomoć.

I ove godine su vojni helikopteri gasili velike šumske požare u Saskoj i Brandenburgu. Jer samo najvećim naporima se uspjelo spriječiti najgore u nedavnom požaru na području Gohrischheide na sjeveru Saske: danima je vatra pustošila površinu od oko 2100 hektara, a jedno je naselje moralo biti privremeno evakuirano.

Zbog svega toga sve više informacija nudi i aplikacija NINA. Iza tog ljupkog naziva nema ničeg lijepog: to je kratica za Notfall-Informations- und Nachrichten-App, aplikacija za informacije i vijesti u slučajevima nužde njemačke Civilne zaštite. Već 12 milijuna korisnika preko nje prima informacije i upozorenja na poplave, vremenske nepogode, ali i vrućine.

VATRA GUTA KUĆE /

Veliki požari u Hercegovini, širi se dramatična noćna snimka: 'Ovo nije zabilježeno 20 godina'

'Ne igrajte se s vrućinom'

I liječnici neprekidno upozoravaju da po vrućinama treba paziti na osnovna pravila: osobito u bolnicama, domovima za starije i prihvatilištima za beskućnike treba posebno pazi da ima dovoljno vode i da se ljudi zaštite od sunca.

"Takve vrućine stvarno se ne smiju podcijeniti. Svi se moramo aktivno štititi, izbjegavati pregrijana mjesta u gradu, piti dovoljno – i paziti na one koji se sami ne mogu dovoljno zaštititi", kaže Peter Bobbert, predsjednik Zbora liječnika u Berlinu.

Osobito gradovi se po vrućinama pretvaraju u vrele pustinje betona i asfalta. Kerstin Blum, direktorica zaklade Zdrava Zemlja, upozorava da su upravo dijelovi gradova gdje živi manje imućno stanovništvo najviše ugroženi: tamo obično nema mnogo parkova i zelenila, a isto tako su često u blizini velikih prometnica. Sve to nije nikakva šala: osim dehidracije i sunčanice, vrućine mogu dovesti i do srčanog i krvožilnog kolapsa.

'ZABRINJAVAJUĆE' /

Prognoza požarne sezone nije dobra: Pazite kakav se pakao širi Europom

Troškovi zdravstvene skrbi

Prema podacima Instituta Robert Koch iz Berlina, u razdoblju 2023./2024. u Njemačkoj je od posljedica vrućina umrlo oko 6000 ljudi, što je više nego broj onih koji su život izgubili u prometnim nesrećama.

To je izazov i za zdravstvo. Osiguravatelj Allianz procjenjuje da će troškovi zdravstvene skrbi zbog toplinskih valova u EU-u porasti za oko 4,9 posto već ove godine. Za Njemačku bi to značilo trošak od oko 25 milijardi eura.

Isto tako, za razliku od zemalja juga Europe, Nijemci nisu osobito skloni klima-uređajima: prema podacima potrošačkog portala Verivox, 2023. je 13 posto stanova u Njemačkoj imalo klima-uređaj, prošle godine se taj broj popeo na 19 posto. No potražnja nije velika jer je i električna energija skupa. Najveći problem jest što u javnim institucijama gotovo da nigdje nema klima-uređaja.

TISUĆE EVAKUIRANE /

Vatrena stihija guta jug zemlje: Kuće u plamenu i vremenske prilike koje im ne idu na ruku

Dobar šef je jedini spas...

Vrućina je problem i za one koji moraju raditi na otvorenom, često i s debelom zaštitnom odjećom, kao što su građevinski radnici. Tako je i u Münchenu početkom srpnja bilo izuzetno vruće, a jedan radnik nam je ispričao kako inače uspiju napraviti 100 metara novog kolnika, a u vrelim danima će uspjeti tek 50 do 60 metara.

Sreća je i što njihova šefica, inženjerka Charikleia Kagiaoglo ima razumijevanja za opasnosti od vrućine: "Pijemo dovoljno, često radimo pauze i nastojimo si rad na gradilištu učiniti što ugodnijim".

U međuvremenu je u Njemačkoj vrućina nešto popustila, ali ljeto se još nije niti pravo razmahalo. Meteorolozi upozoravaju kako već u sljedećim danima očekuju novi toplotni val.

POGLEDAJTE VIDEO: Požar opkolio drugi najveći francuski grad: 'Neki ljudi izgubili su sve'