Gdje je nestao obogaćeni uran? Iran šuti, a šef agencije za atomsku energiju diže uzbunu

U nedjelju navečer, Sjedinjene Države izvršile su napad na iranski nuklearni objekt u Fordu bombama za uništavanje bunkera. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) procjenjuje da je postrojenje za obogaćivanje urana, smješteno duboko u planini, pretrpjelo značajnu štetu, piše Deutsche Welle.

Američko ratno zrakoplovstvo zbog toga je opremilo svoje „nevidljive" bombardere B-2 bombama za uništavanje bunkera – radi se o GBU-57. Pretpostavlja se da su korištene prvi put. Ove bombe navodno mogu izazvati eksplozije na dubini i do 60 metara. Vjeruje se da se iranske centrifuge za uran nalaze do 90 metara dubine u planini. Međutim, nema neovisne potvrde za to.

Generalni direktor IAEA-e Rafael Grossi u stalnoj je komunikaciji sa svojim inspektorima. Neki od njih su još uvijek u Iranu. Njihova točna lokacija i informacije koje prikupljaju trenutno nisu poznate.

Visoko osjetljive centrifuge urana

Ono što je poznato i što Grossi smatra donekle mogućom računicom je ovaj scenarij: eksplozivna snaga američkih bombi dovoljna je da prouzroči značajnu štetu centrifugama urana, koje su vrlo osjetljive na vibracije. Čak i na dubini od 90 metara usred planine, vibracije nakon bombi vjerojatno su bile značajne. Njegov je zaključak stoga: sve što je potrebno za obogaćivanje materijala za bombe u Fordu vjerojatno je uglavnom uništeno.

U AMERICI - ŠOK! /

Donaldov kockarski potez: Popularnost mu je na povijesnom dnu, hoće li Iran uništiti Trumpov san?

Ova procjena nije apsolutno sigurna. Grossi naglašava: "Trenutačno nitko - čak ni IAEA – ne može u potpunosti procijeniti štetu na nuklearnom postrojenju u Fordu." 

Grossi se poziva na pismo iz Irana

Grossijeve primjedbe u njegovoj izjavi Upravnom odboru IAEA, koji je glavni direktor pozvao na hitan sastanak, izazvale su pomutnju. On je zamolio "Odbor", političko upravljačko tijelo "agencije", kako je IAEA interno naziva, da uzme u obzir pismo koje mu je iranski ministar vanjskih poslova poslao 13. lipnja. Tog dana su započeli izraelski zračni napadi na iranska nuklearna postrojenja. 

Iranski ministar vanjskih poslova napisao je da će "poduzeti posebne mjere za zaštitu nuklearne opreme i materijala". "Kraj citata", rekao je Grossi, glasno pokušavajući ispravno prenijeti tekst.

Glavni direktor nije komentirao što je to moglo značiti. Očita je ideja da je Iran mogao sakriti obogaćeni materijal kako bi se zaštitio od kasnijih, mnogo težih američkih napada. To bi se prvenstveno moglo odnositi na 400 kilograma urana, koji je vjerojatno već obogaćen na 60 posto. Taj uran mogao bi se relativno brzo visoko obogatiti na 90 posto, što je razina potrebna za bombu.

IAEA zahtijeva inspekciju postrojenja

Grossi to nije potvrdio. Međutim, on navodi da je iranskom ministru vanjskih poslova, u skladu s formalno ispravnim sporazumom o inspekciji između nuklearne agencije i Irana, odmah i jasno ukazao da se takvi transporti urana naravno moraju prijaviti IAEA-u, u skladu s važećim sporazumom o inspekciji između Agencije za atomsku energiju i Irana. Prijavljivanje kao i mnoga druga koje Iran - kritika koju je Grossi uputio posljednjih mjeseci - nije učinio.

Stoga glavni direktor IAEA-e sada ponovno zahtijeva da Iran dopusti inspekciju. Inspektori IAEA, kaže on, nalaze se u Iranu. Potrebno je razjasniti trenutačnu lokaciju iranskih zaliha urana obogaćenog na 60 posto. Planirano premještanje materijala moglo je biti razlog iznenađujuće brzog američkog napada, prema riječima kancelara Friedricha Merza. 

GOTOVO JE! /

Iran objavio kraj rata s Izraelom: 'Nikada se nismo pokušavali domoći nuklearnog oružja'

Reakcija iranskog predstavnika na marginama posebne sjednice IAEA u Beču ne zvuči kao da će Iran uskoro pristupiti inspektorima IAEA u zemlji s novom otvorenošću. Kao što se i očekivalo, on je kritizirao napade na iranske objekte kao "nepopravljiv udarac" ciljevima međunarodnog Ugovora o neširenju nuklearnog oružja. Kruže glasine da Iran želi povući se iz tog ugovora. Međutim, izričito to nije rečeno u Beču.

"Politička hrabrost za povlačenje s ruba ponora"

Opća situacija i dalje je zabrinjavajuća. Grossi, diplomat i vrhovni čuvar globalne nuklearne sigurnosti, hitno se zalaže za diplomatsko djelovanje u ovom ozbiljnom sukobu. On se nudi kao posrednik i čak je spreman odmah otputovati u Iran: "Još uvijek postoji put za diplomaciju", kaže Grossi. "Moramo ga slijediti, inače bi nasilje i uništenje mogli dosegnuti nezamislive razmjere", kaže on.

Generalni direktor, koji ne može vršiti nikakvu političku moć i može se osloniti samo na snagu svojih riječi, naglašeno poziva na "političku hrabrost" i "povlačenje s ruba ponora". To, kaže on, nikada nije bilo važnije nego sada. Čak i u organizaciji i pred Upravnim odborom "u kojem se možda ne slažemo oko uzroka i posljedica trenutačne krize", kaže Grossi. IAEA ima 180 država članica širom svijeta. Sjeverna Koreja se odlučila za izlazak iz organizacije, ali inače su gotovo svi uključeni - uključujući i one koji vode rat jedni protiv drugih.

Možda je to i razlog zašto Grossi dodaje da je međunarodna zajednica IAEA također uspjela "osigurati i održati nuklearnu sigurnost" u drugom vojnom sukobu. On ne precizira o kojem sukobu je riječ. Ali svi znaju na što je mislio: riječ je o ruskom agresorskom ratu protiv Ukrajine i o ukrajinskim nuklearnim elektranama. Obje zemlje su članice IAEA. Baš kao i Iran, Izrael i SAD.

POGLEDAJTE VIDEO: NATO samit u Hagu: Imaju li Milanović i Plenkovićevi ministri usuglašene stavove?