Ugledni klimatolog upozorio na toplinske valove i žestoke oluje: 'Mi za to nismo spremni'

Osijek 36,3. Zagreb i Karlovac gotovo 36. Požega, Imotski, Varaždin plus 35. Ali to je ništa prema onome što nas čeka sutra. Za kontinentalni dio zemlje upaljen je crveni meteoalarm. U zagrebačkoj regiji čekaju nas izvanredno visoke temperature, možda i grmljavina i pljuskovi.

Slično će biti u Slavoniji, a najviše temperature od 38 stupnjeva čekaju se oko Karlovca. U svim crvenim regijama vrijeme će biti izuzetno opasno. O tropskoj klimi u Hrvatskoj u RTL Direktu razgovaramo s atmosferskim fizičarom Brankom Grisogonom. 

Nije neobično da je ljeti vruće, ali ovo nisu baš obične vrućine, je li tako?

Točno to nisu obične vrućine. Ovo nam je sad drugi toplinski val koji će jako dugo trajati i to nije uobičajeno, na ono što je bilo prije, recimo, 40-50 godina.

Znamo da će u idućim danima da nam stiže taj toplinski val i da će biti visoke temperature. Znamo li kako će izgledati ljeto?

A veći dio ljeta će uglavnom biti vruć i iznad prosjeka, jedan do dva stupnja Celzijusa u prosjeku za šire područje Hrvatske. S tim da taj prosjek se računa u zadnjih tridesetak godina. Ja ne govorim od prije 50 godina, nego između 1993. do 2016. godine.

Iz ljeta u ljeto rušimo rekorde. Do kad to može ići, hoćemo li uskoro imati klimu i izgledati kao New Mexico, New Delhi?

Pa u najcrnjem scenariju da taj trend ide prema gore, uz određene varijacije i fluktuacije. Neće svaka godina biti toplija od prošle. Međutim, vjerojatnost za to se povećava.

KAKAV ĆE BITI SRPANJ I KOLOVOZ? /

Meteorologinja otkrila kada se očekuje vrhunac vrućina, ali i ono čega se svi pribojavaju

Je li to sad novo normalno na koje se trebamo naviknuti? Je li to nešto s čim se trebamo naučiti na neki način živjeti?

Nažalost da, mi se trebamo na to privikavati, učiti kako se s tim nositi i pronalaziti načine da umanjimo te efekte. Znanstvenici prirodoslovci, prvenstveno klimatolozi, atmosferski fizičari, atmosferski kemičari to istražuju. Onda treba to inženjerska struka prilagoditi gradnjama, zgradama, urbanizaciji, arhitekturi i tako dalje, pa društvena struka, sociolozi, vjerske zajednice, filozofi način prilagodbe i liječenje. Jer, to nam utječe i na zdravlje i na puno toga.

Foto: RTL Direkt

Zapravo mi trebamo konkretne promjene. Vidjeli smo prije neku godinu da se u Velikoj Britaniji da se tope tračnice. Sve se mora prilagoditi tom novom normalu.

Mi moramo mijenjati standarde. Apsolutno. Standardi se sporo mijenjaju jer to je preskupo i to se ne može mijenjati svake godine svakih deset godina. Standardi, konkretno u građevini se mijenjaju svakih 30 do 50 godina, isto tako u strojarstvu. To se sad mora promijeniti. Slična stvar vrijedi i za i za buru i za niz drugih fenomena. To je sad novi normativi dolaze.

Spomenuli ste sada buru. Što se promijenilo?

Imamo češće južinu, a manje bure. Bura se javlja u čudnim periodima i drugačije traje nego što smo mi navikli prije. Sad je češća južina zato što su se ciklone i anticiklone pomakle iz naših krajeva. Mi to zovemo izvan tropski krajevi oko 45 stupnjeva gore prema sjeveru zato što zagrijavanje ide od toplijih krajeva, suptropskih i gore prema polovima. Ciklone se i anticiklone, ti sustavi s frontama idu prema gore. Nama ostaju uglavnom samo repovi od ovih toplih fronti. Sustavi guraju prema polovima, a kad dođete do pola, onda više nemate kud jer kad se dođe na najhladnije točke, jedino se možete micati na toplije točke.

PRŽIONA NA +35! /

DHMZ izdao važno upozorenje! Pogledajte što stiže u Hrvatsku i gdje će biti najgore

Sjećamo se teških posljedica nevremena koje smo imali i koja su kratko trajala. Trebamo li i to očekivati sada tijekom ljeta u srpnju i kolovozu?

Da. Traje dugi toplinski val, jedan za drugim. Nakon nekih toplinskih valova će doći žestoka oluja s bujičnim poplavama i nevremenima za koje mi isto nismo spremni zato što ne znamo sačuvati tu vodu. Mi nemamo sustave kako da se postavimo prema tome i onda opet iza toga suše i tu onda strada poljoprivreda, turizam. To su sasvim novi normativi koje mi moramo što prije usvojiti ako želimo opstati ovdje kao turistička i poljoprivredna zemlja.

Sad će se pojaviti neke stvari koje ćemo moći uzgajati koje prije nismo ili?

To već sad ljudi sada uzgajaju čudne biljke od Zagorja do Slavonije. 

To da plavac mali katunar pravi već pravi pet šest godina na Krku. Naravno da to nije onaj pravi plavac mali dolje s Pelješca. Isto vrijedi i za Slavoniju i niz drugih biljaka. Tu se treba dobro znati snaći. Možda treba ići više na skupocjene sorte, voće i povrće, salate i tako dalje. Morat ćemo uvoziti kukuruz i pšenicu.

Danas postoji velik broj ljudi koji su klimatski skeptici, koji kažu da uvijek je bilo vruće. Međutim, nije isto

Što je bilo, nikako nije isto to. Podaci su neminovni. Brojke su brojke. Jedno je što netko govori iz svog sjećanja. Naravno da je bilo i prije toplijih dana, ali nisu trajali toliko dugo ili nisu zahvaćala sva područja. Tko je mogao 1949. proputovati veći dio Europe i da vidi gdje se što događa? Radi se o zahvaćenom području trajanju i intenzitetu i to se jako mijenja. Skeptici se u biti dijele na dvije skupine. Oni koji su destruktivni i koji su stalno protiv svega. I onih koji su konstruktivniji koji nam trebaju, a koji poboljšavaju naša mjerenja i numeričke modele i prognoze. To su u pravu znanstvenici koji jesu u tome.

'PREŽIVLJAVAMO...' /

Netko se kupa u Dravi, a netko u vlastitom znoju: 'U kabinama zna biti preko 60 stupnjeva'

Jeste li vi osjetili da ste bili izloženi tome da vas netko zbog zbog što radite ne vjeruju. Jeste li se našli na meti u tom smislu?

Više puta i na kojekakvim javnim stanicama govore ljudi o meni da sam rekao ovo i ono. To se dogodi, ali jednostavno čovjek mora se nositi s onim što ovaj smatra da je istina i što je ovaj izračunao. U redu je sukobiti međusobna mišljenja dok je to u okviru fair playa i potkovano činjenicama.

Stižu li nam onda nove vrste u naše more?

O da, već su one stigle, već su one stigle. Ne još ove najveće ali uskoro će biti i toga. Jadran jako pati od ovih recentnijih klimatskih promjena. Gubi kisik, dolaze tropske ribe, a s tim onda dolaze i druge vrste morskih pasa.