Djeca s puškama: Iznenadit ćete se koliko ih je terorista i kako im ispiru mozgove

Djeca u uniformama s puškama na ramenu u dijelovima Afrike i Bliskog istoka godinama normalna su pojava. Izravno s Hamasovih društvenih mreža, kako je objavila izraelska vojska, javnosti je pokazala kampove za obuku u kojima se ispiru mozgovi djeci i tinejdžerima.

Čak su objavili i video za novačenje na kojem se vidi grupa klinaca kako igra nogomet dok su uz njih Hamasovci pa ih jedan sve dovede na prijavu. U idućem kadru već su na pripremama, pa onda svi drže puške i vježbaju gađanje.

Takve djece, otkriva novi izvještaj Europola, sve je više u Europi. Tu je nedavni slučaj 13-godišnje djevojčice u Njemačkoj koja je radikalizirana preko interneta do zastrašujuće mjere.

"Onda se dogodilo da je to dijete odraslima reklo da želi ubiti što više ljudi prije nego što napuni 14 godina i postane kazneno odgovorna", opisao je Christian Althoff, glavni urednik Westfalen-Blatta. Sada na nozi ima uređaj za praćenje i pod stalnim je nadzorom.

Svaki treći osumnjičeni za terorizam mlađi je od 20 godina 

Tjedan dana ranije, u Italiji je uhićen 15-godišnjak jer se pridružio sotonističkoj i neonacističkoj grupi.

"Namjera tog mladića bila je upravo izvršiti teroristički napad, možda čak i ubiti slučajne osobe u našoj pokrajini", kaže šef policije u Bolzanu Paolo Sartori.

Svaki treći osumnjičeni za terorizam mlađi je od 20 godina, prema Europolu, a radikalne skupine osobito se fokusiraju na one najranjivije, u pravilu u dobi između 8 i 17. I to se s jedne strane može činiti logičnim.

"Dostupni su, lako su manipulativni, a treće, problem je što se o tome ne razgovara, odnosno da se ne provode obrazovni programi ni u školama, niti kod kuće", tumači stručnjak za sigurnost Željko Cvrtila.

SIJU STRAH /

Radikalizirani dječak (14) u BiH ubio policajca: Treba li Europa strahovati od djece terorista?

Radikalne skupine daju osjećaj pripadnosti

A u tinejdžerskim godinama jak je i osjećaj marginaliziranosti, odnosno nepripadanja.

"Ove radikalne skupine upravo i dijele svijet na crno-bijelo, mi-oni, daju neke jasne vizije svijeta i neki osjećaj pripadnosti i skupine, gdje mladi čovjek, naravno, sebe lako nađe", objašnjava Ivan Balabanić s Instituta za istraživanje migracija.

Tinejdžer je bio i Austrijanac makedonskih korijena koji je lani htio ubiti što više obožavatelja Taylor Swift u Beču, zbog čega je njezin koncert i otkazan. I naravno da je problem i neograničeni internet gdje se mrežama šire i normaliziraju i prizori ekstremne okrutnosti i nasilja, često bez ikakvih filtera.

"Najveći broj roditelja nemaju znanja da bi mogli blokirati određene stranice i pristupe. S druge strane, pitanje je je li uopće moguće nešto digitalno zabraniti kad imate profile ljudi na Facebooku, TikToku ili gdje, koji im pristupaju. I teško je selektirati koji to profili mogu pristupiti nekome, a koji ne mogu", kaže Cvrtila.

Geopolitičke napetosti doprinose radikalizaciji

Prema Europolu, i geopolitičke napetosti doprinose radikalizaciji, zbog rata u Gazi i Ukrajini stvari bi mogle postati još gore. Plus, i umjetna inteligencija navodno se koristi u neviđenim razmjerima za širenje propagande i mržnje. I zato je za sprječavanje radikalizacije ključno mlade uključiti u društvo.

"Omogućiti radna mjesta, da svoj identitet nađu kroz radne zajednice, okolinu ili cijelo društvo, a ne da su osuđeni na traženje identiteta u nekim radikalnim skupinama i idejama", zaključuje Ivan Balabanić.

Prema Globalnom indeksu terorizma, vrijeme potrebno za radikalizaciju u 20 godina se smanjilo sa 16 mjeseci na samo nekoliko tjedana. U svijetu u kojem je sve manje dijaloga, tolerancije i razumijevanja, treba djelovati odmah.