Od jednog jutra zemlje u 30 godina Miško Šklempe i njegova obitelj, dogurali su do 80 hektara i 400 grla stoke. Nasljednika ima, ali poticaja, kaže ovaj stočar iz Donje Gračenice – nema.

"Ti kad imaš ekonomsku veličinu gospodarstva kojim se javljaš na mjere, ne možeš proći niti na jednoj mjeri! Ti si ispod praga! Takva gospodarstva, srednja gospodarstva su se u ovih 30 godina konstantno uništavala."

Gospodarstvo im je, kaže, bilo preveliko ili premalo pa od poticaja – ništa. Unatoč tome, od proizvodnje mesa ne odustaju. Da se ne ulaže dovoljno u mliječni sektor, smatraju i mljekari.

ALARM U POLJOPRIVREDI /

Proizvodnja manja nego kad smo tek ušli u EU: Stručnjak objašnjava što napraviti

"Proizvodnja mlijeka nije proizvodnja koja se gleda iz godine u godinu, znači kroz zadnjih 10 godina imali smo jedan period ne investiranja u proizvodnju. Teško smo dolazili do novca, a ako nema investicija - proizvodnja se ne može razvijati", objašnjava predsjednik Odbora za mljekarstvo pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori Igor Rešetar.

Ali novac se ipak isplaćuje! Od 2010. do danas, prema podacima Ministarstva poljoprivrede isplaćeno je više od 9 milijardi eura za poljoprivredu.

Najviše je novca stiglo iz Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi, više od 4 milijarde eura, potom iz Europskog fonda za ruralni razvoj – više od 3 milijarde, uloženo je i milijardu i 200 milijuna eura nacionalnih potpora.

'Učinkovitost uloženog novca kod nas je niska'

Unatoč ulaganjima, prema podacima Eurostata, 2010. godine proizvodili smo više nego sada. Kako je to moguće?

"Moguće je ako ne pratimo kakva je učinkovitost toga novca, a učinkovitost uloženog novca u poljoprivredu – kod nas je zaista dosta niska. Mi bismo u sljedećem razdoblju trebali analizirati gdje smo griješili i nastojati povećati učinkovitost uloženog novca", pojašnjava Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta u Zagrebu.

Drugim riječima… "Nema smisla ulagati u nešto što nema rezultata. Nema smisla ulagati u voćnjak koji nikad neće ništa proizvesti. Treba ulagati u proizvodnju koja će dati rezultate", smatra Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice.

PROBLEMI SE GOMILAJU /

Hrvati dobili milijarde eura potpore a proizvodnja pala: 'Ovako samo upumpati novac...'

Ulaganje u proizvodnju jeftinih sirovina koje izvozimo pa onda uvozimo skupe prerađevine - još je samo jedan od problema s kojima se suočava naš agrar, no državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Tugomir Majdak najavljuje promjenu. "Već od iduće godine planiramo znatna sredstva uložiti u dodatne mlinarske kapacitete, poglavito za visokokvalitetne sorte pšenice - odnosno žita."

Poljoprivrednici podržavaju takvo razmišljanje, ali napominju: "Idemo poticati preradu, apsolutno da, da nam sirovina ne odlazi vani, idemo to preraditi tu, ali taj tko će proći na toj mjeri mora imat obavezu da ima najmanje 50 posto domaće sirovine. I onda će to biti generator koji će vući tu priču".

Smanjena proizvodnja nije samo gospodarski problem - ona dovodi u pitanje i nacionalnu otpornost na svjetske krize.