
Ova brojka šokira: Svako od nas ih ima, a ne možemo se toga riješiti ni za 150 godina!
Gori smo od većine Europljana, a posljedice mogu biti opasne za okoliš i zdravlje
Svaki Hrvat u prosjeku na godinu upotrijebi 97 plastičnih vrećica, točno 30 više od ostalih Europljana, plastike su puna mora, jezera, ali i tlo.
"Vrati se prirodi" još jedna je u nizu kampanja Fonda za zaštitu okoliša. Ovaj put princip je bio zamijeni plastičnu za platnenu vrećicu. Najviše zainteresiranih stiglo je ravno s tržnice, gdje se ekološka promjena još nije dogodila.
Đurđa i Slobodan iz Zagreba kažu da nekad krenu u grad neplanirano pa dobiju plastičnu vrećicu kad nešto kupe.
Jasna se, pak, šali i kaže da sve živo reciklira "osim muža". "On još nije došao na red", smije se.
Luka Balen, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, kaže da njegova supruga vikendom uvijek mu pripremi platnenu vrećicu kad ide tržnicu: "To je ono što možemo - krenimo od sebe".
Cilj je do kraja ove godine smanjiti potrošnju na najviše 40 vrećica po osobi na godinu, ne uključujući vrlo lagane vrećice koje se pak od početka godine naplaćuju.
Vrećica se razgrađuje i 150 godina
Posljedice nerecikliranja i neodgovarajućeg zbrinjavanja su dugoročne i opasne i za zdravlje. Resorna ministrica zaštite okoliša Marija Vučković kaže da se jednokratna mala plastična vrećica razgrađuje i do 150 godina: "Prvo se razgrađuje u manje komadiće sve do veličine prašine koju ne vidimo."
Kreator sadržaja na društvenim mrežama Niko Čuturić kaže da je preko TikToka osvijestio kako će izgledati zemlja ako ne krenemo reciklirati: "Onda tek osvijestiš."
Svake godine količina plastičnog otpada u Europskoj uniji naraste za 25 milijuna tona. Uz postepeno uklanjanje plastičnih vrećica plan je fokusirati se na pakiranja koja se mogu reciklirati kako bi što duže ostala na tržištu, a ne beskorisna na planetu Zemlji.
















