EKSKLUZIVNO ISTRAŽIVANJE /

RTL Danas donosi: Hrvati žele uključiti imigrante u društvo, a što je s kunom i jesu li svi političari isti?

Istraživanje je provedeno od 5. do 21. lipnja na 1075 ispitanika, uz standardnu grešku uzorka: +/- 3 posto i razinu pouzdanosti od 95 posto

3.7.2025.

19:56

RTL Danas

Luka Antunac/pixsell

Što mislite o svjetskim, a što o domaćim političarima i institucijama? Kakav je vaš stav o članstvu u Europskoj uniji i NATO-u? Imamo posljednje podatke velikog istraživanja o stanju društvene svijesti Promocije plus za RTL Danas koje donose Adrian De Vrgna i Damira Gregoret.

Da su svi političari isti i da niti jednom ne vjeruju dominantan je stav polovine ispitanika. Gotovo četvrtina se s ovom izjavom ne slaže, a sličan je postotak i indiferentnih. Ovaj stav najčešće podržavaju Slavonci i generalno stariji ispitanici, mlađi značajno rjeđe.

RTL Danas donosi: Hrvati žele uključiti imigrante u društvo, a što je s kunom i jesu li svi političari isti?

Zanimljiva je usporedba s rezultatima prije tri godine jer se čini da ispitanici sada o političarima imaju nešto bolje mišljenje. Tada ih se s ovom izjavom slagalo gotovo 60 posto.

Isti trend još je vidljiviji kod stava da je većina političara korumpirana. Iako se s tim slaže više od 60 posto građana prije tri godine to je poručilo čak više od 70 posto ispitanika.

A koliko ste optimistični? Da su u Hrvatskoj moguće promjene nabolje najčešći je odgovor, nešto iznad 45 posto, pesimističnih je gotovo 17 posto, a petina ispitanika je podijeljena.

Je li Hrvatskoj potreban vođa čvrste ruke? Zaziva to više od polovine ispitanika. Za tu su opciju češće stariji ispitanici, slabije obrazovani, najčešće iz Slavonije.

No, u odnosu na rezultate iz 2022. značajno je pao postotak zagovornika vođe čvrste ruke - za gotovo 16 postotnih bodova.

Da bi se uz dobru politiku imigrante moglo i trebalo uspješno uključiti u hrvatsko društvo misli najveći postotak ispitanika, no u odnosu na rezultate prije tri godine, raste postotak onih koji se s tim ne slažu.

Prije dva dana proslavili smo 12 godina u Europskoj uniji, a da članica i dalje trebamo ostati dominantan je stav - više od 60 posto. Petina je indiferentna, 15 posto misli da iz Unije trebamo izići.

Uslijed inflacije mnogi su za povratak kune umjesto eura - nešto više od 44 posto, ali više od trećine ispitanika s tim se ne slaže.

U ovim napetim geopolitičkim vremenima, članstvo u NATO-u podržava gotovo polovina ispitanika, što je blagi pad u odnosu na rezultate 2022. Tek petine ispitanika nije za to, a ima i neodlučnih.

A koliko povjerenja građani imaju u institucije i osobe? Od 1 do 10 najbolju ocjenu ima obitelj. Slijede prijatelji, pa liječnici, znanstvenici, a onda kolege na poslu.

Nakon toga je Crkva, pa vojska. Ispod magične crte srednje vrijednosti su policija, Vlada i javni službenici s istom ocjenom.

Tek onda su mediji, pa sudstvo, Hrvatski sabor, a na zadnjem mjestu političari.

Kada su u pitanju organizacije i države, ocjenjivali ste ih školskim ocjenama, od 1 do 5, a najbolje je prošla Austrija, slijedi Njemačka, pa Italija, tek onda Europska unija pa Francuska.

Na dobar (3) je i NATO, slično stoji i Mađarska, onda Velika Britanija, SAD, Kina i onda Rusija - jedva dovoljan (2).

Sličan je raspored i na pitanje o doživljaju svjetskih političara. Novi njemački kancelar Friedrich Merz prvi je izbor, slijedi francuski predsjednik Emmanuel Macron, pa britanski premijer Kier Starmer. Nakon toga su kineski predsjednik, pa novi stari predsjednik SAD-a Donald Trump, a na začelju je vječni ruski predsjednik Vladimir Putin.