Novi trend u Hrvatskoj: Zaboravite jabuke i mandarine, postajemo zemlja ovih plodova?

Novi trendovi u hrvatskoj poljoprivredi. I dok se tradicionalna proizvodnja jabuka prepolovila, klimatske promjene i veliki uvoz voća traže prilagodbu. Doznali smo postajemo li zemlja oraha i lješnjaka.

Nekoć prepoznatljivi po jabukama i mandarinama, a danas po - uvozu.

"Mislim da ni na placu nema više domaćeg povrća i voća, možda neke bakice da", rekla je Blaženka iz Zagreba.

"Ovo sve iz uvoza je k'o plastika", rekao je Goran iz Zagreba.

Pa je do kvalitetnog proizvoda sve teže i skuplje doći. 

"Kupujem kod poznatih prodavača koji mi garantiraju da je minimalno prskano koliko treba", rekao je Silvio iz Zagreba.

Veliki problem za poljoprivrednike

Takvih proizvoda i dalje ima. Na plantaži u Velikoj Gorici voće se ne šprica. Krvava uš koja sisa sokove iz mladih grana je za poljoprivrednike velik problem.

"Kada se pazi i na zaštitna sredstva i na količinu i na navodnjavanje i orošavanje, da se štite te jabuke od mrazeva", rekao je voditelj proizvodnje jabuka i oraha Zdravko Vukoman.

Jabuka iz Zdravkovog voćnjaka se ne plasira na tržište jer se uvozi jeftinija.

"Ta jabuka nam stoji ili propada ili se prerađuje u sokove i tako dalje. Žalosti kad se trudimo kad radimo tu, onda na kraju se ne može to plasirati, a kako oni dobivaju tu jeftiniju jabuku od tuda, to ne znam", rekao je Vukoman.

PAO SPORAZUM /

Dogovorile se EU i Ukrajina: Evo što to znači za prodaju svinjetine, šećera, jaja ili meda

Prema podacima Hrvatske voćarske zajednice, prošle godine domaćim voćem zadovoljili smo 35 posto potreba, a ove godine očekuje se značajno manje. 

"Primjenjujemo sve stroge europske propise, dok ona roba koja dolazi iz nama istočnih zemalja, nema takve propise kakve imamo mi tako da se često dešavalo da je roba koja je ušla u Hrvatsku nije bila zdrava za ishranu ljudi. Čak smo imali slučajeva da smo iz Poljske dovozili robu koja je bila neispravna", rekao je Željko Ledinski, predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice.

Jak mraz, a zatim suša

Domaće je voćare ove godine iznenadio i jak mraz, a zatim i suša. Pa podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da se sve više ide prema jednostavnijem uzgoju orašastih plodova - na koje vremenske neprilike i klimatske promjene ne utječu u tolikoj mjeri.

"Jedino možemo kroz pronalazak novih sorti - i ono što je bitno mi na istom području imamo jedne godine višak voda, a onda manjak, znači uređenje hidrorežima na tim područjima da se višak vode čuva pa koristi za navodnjavanje", rekao je profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu Ivo Grgić.

Zasad se prebacujemo na orahe i lješnjake, ali s klimatskim promjenama možda na ovoj suhoj zemlji niknu i puno egzotičniji plodovi.