Kupujemo francusko, a miriše na Slavoniju: 'Brend je brend, ali drvo je naše'

Dok hrvatski vinari uz pomoć državnih potpora kupuju skupe francuske bačve, apsurd je tim veći kada se zna da je dio tih bačvi izrađen upravo od slavonskog hrasta. Tako domaću sirovinu izvozimo po niskim cijenama, a zatim iz inozemstva uvozimo gotove proizvode po višestruko višim cijenama. I sve to djelomično plaća – država. 

U podrumima Željka Milasa odležava vranac iz 2022. godine i to u drvenim bačvama. "Drvene bačve najbolje su zato što vino unutra diše! U 95% slučajeva koristi se hrast, on daje neke svoje elemente vinu da ga oplemenjuje. Postoje naš europski i jedan od relevantnih je američki", objašnjava enolog Milas.

Razlika između europskog i američkog hrasta, kažu stručnjaci, leži u količini tanina koje drvo otpušta te aromama koje se razvijaju u vinu. Upravo zato sve više vinara bira slavonski hrast kao autentičnu osnovu za stvaranje hrvatskog vinskog identiteta.

"Nekako smo se prirodno orijentirali na odležavanje u bačvama od slavonskog hrasta, što je po meni najnormalnija stvar – da probamo tu priču što više dočarati, da damo nekakvu autentičnost tim vinima", kaže vinar Mario Jurašić. Međutim, podaci govore drugačije. U sklopu najnovijeg natječaja za sredstva iz vinske omotnice, čak 24 od 77 prijava odnosilo se na sufinanciranje kupnje bačvi od – francuskog hrasta. Iznosi subvencija kreću se od 5.000 eura pa sve do 1,5 milijuna eura.

STIŽU NOVE, STROŽE ETIKETE /

Ne krivotvore se samo novčanice, već i hrana: Znamo koja je krivotvorina u Hrvatskoj najpopularnija

Brend iznad podrijetla

Zašto onda vinari biraju francuski hrast, čak i kad dolazi iz Slavonije? "Ime je ime, brend je brend! Francuzi uz Talijane imaju možda najviše iskustva u proizvodnji bačvi. Nekad su ih radili isključivo od francuskog hrasta. S obzirom da sad rade za cijeli svijet, mislim da tu ima najviše hrasta van Francuske. Da li je to hrvatski, bugarski, mađarski nije ni bitno", komentira Milas.

Statistika izvoza potvrđuje te tvrdnje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, tijekom 2024. godine Hrvatska je najviše hrasta izvezla u Italiju (46,1 milijun eura), Sloveniju (20,7 mil. €), Njemačku (10 mil. €), dok je Francuska otkupila sirovinu u vrijednosti od gotovo pola milijuna eura.

Francuski proizvođači bačvi otkupljuju slavonski hrast po niskim cijenama, a zatim gotove bačve – koje na domaće tržište dolaze s prestižnom etiketom – prodaju višestruko skuplje. A taj paradoks dodatno naglašava činjenica da domaći vinari kupnju tih bačvi dijelom financiraju sredstvima iz državne blagajne.

U Ministarstvu poljoprivrede svjesni su nelogičnosti. "Postoji nekoliko kompanija, vjerujem da one posluju i da ima prostora za napredak. U tom ćemo ih pratiti i komunicirati ukoliko bude potrebe", poručio je ministar poljoprivrede David Vlajčić.

U Hrvatskoj se bačve proizvode u svega nekoliko specijaliziranih radionica, ali domaći proizvođači nude i inovacije kakve ne postoje u Francuskoj – poput tzv. infinity bačvi namijenjenih za prirodna i ekološka vina. "Ide se u vrenje bez ikakvih dodataka, znači na prirodnim kvascima, do gotovog vina i to u vrlo kratkom periodu", zaključuje Milas.