Hrvatskoj novi šamar, među najgorima smo u Europi: Vedriš objašnjava što se dogodilo

Cijene u Hrvatskoj nastavljaju rasti i trenutačno su na najvišim razinama od veljače. U lipnju je, drugi mjesec zaredom, porasla inflacija i trenutačno iznosi 3,7 posto. U odnosu na mjesec prije, cijene su porasle 0,3 posto – pokazuje tako prva procjena Državnog zavoda za statistiku.

Na godišnjoj razini najviše su porasle cijene usluga, i to 6,7 posto. Hrvatska tako ostaje u skupini zemalja eurozone s najvišom inflacijom na godišnjoj razini. Veću stopu od Hrvatske u lipnju su imale samo Estonija i Slovačka.

Razgovarali smo s ekonomskim stručnjakom Mladenom Vedrišem.

Kada je u pitanju inflacija, zašto je Hrvatska među najlošijima u eurozoni?

Relativno visoko porezno opterećenje, visoke marže, visok udio uvoznih roba na koje ne utječu domaći distributeri, nego cijene diktiraju oni koji te robe prodaju. I visoka razina cijena usluga, jer ne možete za svaku uslugu, od šišanja ili bilo koje osobne usluge, prijeći granicu.

Kad to sve skupa zbrojite, vidjet ćete da to zidanje cijena čini tu inflaciju, s time da najviše rastu cijene tamo gdje smo najosjetljiviji – hrana, piće, usluge – to je većina obiteljskog budžeta.

SKORO NAJGORI U EUROZONI /

Loše vijesti za Hrvate! Cijene ponovno rastu, inflacija drugi mjesec zaredom porasla, evo za koliko

Kako zaustaviti rast cijena? Što država tu treba ili može poduzeti?

Ključno pitanje je što učiniti. Za cijene i za usluge trebala bi se otvoriti struktura. Vidjeti koliko tko participira: koliko proizvođač, koliko država, koliko distributer, koliko logistika. I da napravimo usporedbu s onima koji imaju znatno niže stope inflacije. I da vidimo u kojem grmu leži zec, odnosno tko je taj, komparativno gledano, koji uzima neki dodatni izvor prihoda preko te razine cijene.

Foto: Rtl Danas

S inflacijom se mora boriti, ali sustavno i kapilarno, ali ne možete to jednom proklamacijom, jednim apelom. Dodajte turističku sezonu koja je kratka, u njoj se očekuje da se ostvare zarade koje se onda moraju protegnuti na čitavu godinu kao pokrivanje troškova. Imate niz psiholoških i faktičkih razloga, ali s druge strane ne vidim jednu ozbiljnu, strukturiranu akciju koja bi objasnila zašto porast cijena nije dobar na dugi rok, jer pada kupovna moć, potrošnja, prodaja. Ako se time ne pozabavi na ozbiljan način, rast cijena neće biti samo sezonski, nego će se nastaviti i u mjesecima od jeseni do dalje.

Sad kreće špica sezone i borba trgovaca za što veću zaradu? Hoćemo li i u ostatku godine gledati nastavak ovoga trenda ili ipak možemo očekivati normalizaciju?

Rast cijena u turističkoj sezoni je ubrzan, kao svojevrstan vjetar u leđa. Međutim, neće se dogoditi krajem sezone vjetar u prsa da inflaciju uspori samu po sebi. Nešto će manji porast cijena biti u priobalnom području, tu će se možda dogoditi neko usporavanje, ali u velikom prostoru ostatka države razina cijena, cijene artikala kojih kupujemo svaki tjedan, rastu znatno brže.

S inflacijom se mora ne samo monetarnim mjerama, nego i poreznim i strukturnim i svim mogućim mjerama suočiti i rješavati to pitanje. Ne kampanja, nego kontinuirana akcija.