Za kupnju stana u novogradnji država vraća 50 posto PDV-a, a prve isplate krenut će za tjedan dana, odnosno početkom srpnja, potvrđeno je to za RTL Danas iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine. 

U prosjeku, svakog dana čak 30 mladih obitelji koje su se uspjele dočepati vlastitih kvadrata, zatraži od države povrat poreza. "Do sada smo zaprimili 353 zahtjeva, 110 ih je obrađeno, od toga je 50 zahtjeva potpunih, a 49 nepotpunih. Desetak zahtjeva je odbijeno" ističe za RTL Danas koordinator u Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama Siniša Vrsek. 

Odbijeni su, ne zato što građani nemaju pravo, već zato što su njihovi zahtjevi nepotpuni, a predali su ih prije nego što je zgrada etažirana – pa će svoj zahtjev morati ponoviti. Oni kod kojih je sve u redu, za tjedan dana mogu očekivati uplatu od države. "27 zahtjeva je obrađeno u potpunosti, donesena su rješenja i očekuje se da će početkom sedmog mjeseca krenuti prve isplate" potvrdio je državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir. 

DIGNUTA KOČNICA /

Još samo dva tjedna povoljnijih kredita, a onda se sve mijenja: Evo tko će biti na udaru

Prvi val vraća više od 450 tisuća eura!

Čak 80 posto zahtjeva stiglo je iz Zagreba i okolice, a samo u prvom valu država će mladim obiteljima vratiti više od 450 tisuća eura. "Ukupno smo planirali između pet i šest tisuća zahtjeva ove godine i za to bi nam trebalo oko 50 milijuna eura. Ako će kojim slučajem ta sredstva biti premašena, onda će se rebalansom proračuna to uskladiti, jer je predviđeno da to bude trajna mjera. Građani mogu, bez ikakvog pritiska prikupiti dokumentaciju i podnijeti APN-u zahtjev" dodaje Uhlir. APN potom ima rok od 30 dana da zahtjev obradi, i ako je sve u redu – ministarstvu kreće teći rok od 90 dana u kojem kupcima trebaju isplati povrat.

"Ono što možemo vidjeti da je za novogradnju prosječan povrat na trenutačnih obrađenih 20 zahtjeva negdje oko 16 tisuća eura, dok je povrat poreza na promet nekretnina, odnosno kod starogradnje na 20 obrađenih zahtjeva oko 4.600 eura" govori Siniša Vrsek.

Podsjetimo, pravo na subvenciju imaju mladi do 45 godina koji kupuju prvu nekretninu. Neto korisna površina može odstupati 50 posto od propisane, a 50 posto ne smije prelaziti ni cijena od prosječne tržišne. Otkako je mjera stupila na snagu, pojačan interes kupaca najviše vide u agencijama.

"Uvođenjem subvencija osjetimo povećanju potražnju na tržištu, kako kod starogradnje tako i kod novogradnje. Kod novogradnje je ipak nešto više interesa, s obzirom na to da je iznos subvencije ipak veći i dostatan je da si ljudi opreme nekretninu" govori agentica za nekretnine Klara Klegar. "Prosječna cijena novogradnje u Zagrebu je oko 3.500 eura. Najčešće se traže stanovi koji imaju maksimalnu tlocrtnu iskoristivost – što manje kvadrata, a što veća osobnost. U prosjeku to su 60 do 70 kvadrata, odnosno trosobni stanovi" zaključuje Klegar. 

'ZANIMLJIVO PRATITI TRŽIŠTE' /

Hrvati se pomamili za 'kvadratima': Agent za nekretnine upozorio na mjeru koja udara na kupce

Arhitekt o cijenama stanova 

Cijene stanova su visoke jer 35 godina nitko nije regulirao tržište, smatra arhitekt Janko Kralj. Sve je, kaže, prepušteno poduzetnicima. "Stanovi su u prosjeku katastrofalni. Postoje graditelji koji dobro grade i koji znaju što su projektni standardi, ali većina graditelja ne gradi dobro. To su vrlo loši stanovi. Novogradnja je većinski katastrofalno projektirana, jer je pravilnikom dozvoljeno da vi imate sobu od osam kvadrata, koja je spavaća soba, a u koju stane samo krevet i jedva vi možete doći na taj krevet. Dozvoljeno je da imate mikronsku kuhinju i dnevni boravak, s mikronskim prozorom i sve to je pušteno na tržište u slobodnu prodaju" kazao je za RTL Danas arhitekt Janko Kralj. 

"Problem tih stanova je što nisu usklađeni s vremenom. Čak se koriste dimenzije u tim pravilnicima koje su dimenzije iz sredine prošlog stoljeća. Ljudi su odonda narasli. Mi trebamo novo dimenzioniranje u arhitekturi", ističe Kralj.

Dok država mladima vraća porez, tržište i dalje diktira pravila – s preskupim kvadratima i projektima koji često više odgovaraju profitu, nego ljudima koji u tim stanovima trebaju živjeti.