'Ovo je malo ledeno doba! Čekaju nas poplave i sve niže temperature'

Kiša i oblaci u cijeloj zemlji. Posljednji dan kalendarskog ljeta protekao je baš kao i gotovo cijelo najtoplije godišnje doba.

Obilne kiše, koje su u svibnju poplavile Slavoniju, nisu prestajale. Po oborinama, ovo je ljeto znatno premašilo prosjek, najviše u srpnju. Rekorder je tada bio Zadar s deset puta više kiše nego u prosjeku. Mali Lošinj imao je 7 puta više, Split 4, Dubrovnik i Poreč trostruko više, a Rijeka dvostruko više oborina. Samo 29. srpnja na otok Ist - pale su rekordne 294 litre kiše po četvornom metru, a na Silbu 217. "Mislim da su glavni razlog klimatske promjene. Tropski krajevi se manje griju od Arktika, koji se dva do tri puta brže zagrijava, a to dovodi do manje razlike u temperaturama, a ona opet dovodi do slabije mlazne struje. I mi završimo ili u džepu hladnog i vlažnog zraka ili u malo većem džepu toplog anticiklonalnog zraka", kazao je Branko Grisogono, atmosferski fizičar s PMF-a.

Od lipnja u velikom dijelu zemlje niti jedan tjedan nije prošao bez kiše, a u većini je zemlje već do današnjeg dana premašena godišnja količina oborina. Ovo je ljeto bilo  najhladnije u posljednjih 10 godina.

"Ovo ljeto koje je bilo ove godine, pogotovo u srpnju je jedna iznimka koja nam samo pokazuje da klima postaje sve promjenjivija i da su ekstremi sve učestaliji", kazala je klimatologinja Ivana Herceg Bulić.

Ne umiruje ni prognoza stručnjaka da će se tako i nastaviti. Moramo se, čini se, navikavati na sušna i paklena ili pak iznimno kišna i hladna ljeta, baš poput ovog.

Gost RTL-a Danas, fizičar Vladimir Paar, već desetak godina najavljuje malo ledeno doba.

Je li ovo vrijeme s kojim se borimo, ide u prilog vašoj teoriji? Ova kozmološka teorija klime predviđa takve situacije - puno oborina, poplava, snižavanja temeperature, ali ne u katastrofalnim razmjerima. I da je takvih pojava bilo tijekom povijesti, u zadnjih tisuću godina oko četiri pet - to je jedan važan faktor. Drugi važan faktor, koji zaboravljamo spomenuti, je da zadnjih 16 godina staklenički plinovi rastu brže nego ikad, a srednja temperatura na zemlji ne raste. To se prešućuje. A treće, za razmišljanje, antarktički led je u zadnjih desetak godina je porastao za jedan milijun kvadratnih kilometara! Kad kažete ledeno doba, je li to kao ono što gledamo u američkim filmovima? Ono gledamo veliko ledeno doba koje je predvidio Milutin Milanković u svom predavanju prije točno sto godina. Ali s debelim slojem leda, tisuće metara u većem dijelu Europe srednje i sjeverne. Ovdje se radi o manjem ledenom dobu. To znači - više oborina, više poplava, niža temperatura, prodori hladnog zraka ljeti, koji vrlo negativno utječu na poljoprivredu. U prethodnim razdobljima, to je značilo glat.