
Gradi se banka svih fizičkih knjiga ikad izdanih

Kao čitatelji web portala vjerojatno ste više od ostalih svjesni činjenice da fizičke knjige izumiru i da ih zamjenjuju digitalne kopije.
Možda ipak ne bismo smjeli biti tako brzopleti pa proglašavati smrt knjige nečim neminovnim. Naime, tradicionalne knjige i dalje imaju svojih prednosti u odnosu na digitalna izdanja. Nije riječ samo to tome da su dugovječnije u odnosnu na digitalne kopije. Knjiga je knjiga je knjiga, bez DRM (Digital Right Managament) komplikacija, zastarjelosti hardvera i sličnih problema s kojima se možemo suočiti priklikom čitanja digitalnih izdanja. Štoviše, fiziče knjige čitljive su s bilo kakvim oblikom osvjetljenja, imaju vrlo veliki kontrast prikaza, ne zahtjevaju napajanje (baterije), ovisno o modelu, traju od pet do pet tisuća godina ili više, imaju jednostavno i ne-zbunjujuće korisničko sučelje te za njih nije potrebno biti informatički "pismen"... itd.
Sve ovo je imao na umu Brewster Kahle koji je uložio 3 milijuna dolara u gradnju repozitorija knjiga u Kaliforniji.
Kako piše tehnološki portal
"Moramo sačuvati prošlost jednako kao i izumiti novu budućnost. Da je knjižnica u Aleksandriji napravila kopiju svake knjige i poslala je u Indiju ili Kinu, mi bismo danas imali i druga Aristotelova djela, i druge neke drame od Euripida. Jedan primjerak u jednoj instituciji nije dovoljno", rekao je Kahle, a prenosi
Njegovo sklonište za knjige moglo bi tako postati fizička arhiva već postojećih internet arhiva.
Knjige će biti smještene u posebnim klimatiziranim kontejnerima. Svaka knjiga dobit će barkod koji označava njeno točno mjesto pohrane i koji identificira kartonsku kutiju, paletu i kontejner u kojem se nalazi.
Prema Kahleovim riječima, knjige se neće moći posuđivati na redovnoj osnovi. Naime, svaki primjerak knjige je zaštićen kao referentni primjerak u slučaju da digitalna verzija nekako nestane ili se pojavi pitanje o vjerodostojnosti e-knjige prema izvornom tiskanom izdanju.
Čuvanje fizičkih kopija on je usporedio s bankom sjemenja u norveškom arhipelagu Svalbard, usred Arktika. Naime, ova "banka" čuva sjemenje svih biljnih vrsta koje postoje na našem planetu radi mogućih prirodnih i nuklearnih katastrofa.
"Na banku sjemenja poput Svalbard Global Seed Vaulta se gleda kao na autoritativnu i sigurnu verziju usjeva koje sijemo. Spremanje fizičke kopije digitaliziranih knjiga može se barem vidjeti u sličnom svjetlu kao autoritativni i sigurni primjerak koji može zatrebati u budućnosti", istaknuo je Kahle.
Prethodni članci: arti-201201200191006 arti-201112020277006 arti-201109130307006 arti-201106150277006 arti-201012060259006
















