Georg Gavrilović, vlasnik Mesne industrije
Gavrilović, protiv kojeg je Uskok pokrenuo istragu tereteći ga da
je u privatizaciji tvrtke Gavrilović, 1991. i 1992. nezakonito
stekao najmanje dva milijuna njemačkih maraka, odnosno 7,8
milijuna kuna, u srijedu navečer je priopćio kako je riječ "o
hajci države" i da je kupnja Mesne industrije Gavrilović u
stečaju provedena zakonito.
“Uvjeren sam da ovo predstavlja nastavak hajke državnih
institucija zbog međunarodne arbitraže u kojoj Mesna industrija
Gavrilović potražuje odštetu od Republike Hrvatske. Pritiscima na
mene osobno, moju obitelj te tvrtku Gavrilović želi se utjecati
na konačnu odluku arbitražnog suda", utvrdio je u priopćenju
Georg Gavrilović.
Naveo je da će "i o ovom procesu iniciranom od strane Državnog
odvjetništva Republike Hrvatske obavijestiti i arbitražno vijeće
u Washingtonu (SAD) zaduženo za rješenje spora između Mesne
industrije Gavrilović i Vlade Republike Hrvatske. Poduzet ćemo
sve zakonske mjere kako bi zaštitili naša prava kao investitora i
zatražiti od arbitražnog vijeća, ali i drugih međunarodnih
institucija zaštitu od tih pritisaka", rekao je Gavrilović.
Dodaje da je prilikom kupnje Mesne industrije Gavrilović u
stečaju postupao "u cijelosti u skladu sa zakonskim propisima" te
da će u potpunosti surađivati s istražnim tijelima kako bi
dokazao da je na javnom natječaju 1991. kupio Mesnu industriju
Gavrilović u stečaju, "na zakonit način".
USKOK je na svojoj web stranici objavio rješenje o provođenju
istrage koja je izazvala pravu buru u Petrinji, ali i ostatku
Hrvatske, gdje sumnjiči vlasnika mesne industrije Gavrilović -
Đuru Gavrilovića.
Rješenje o provođenju istrage prenosimo u cijelosti:
"USKOK je donio rješenje o provođenju istrage protiv
državljanina Republike Austrije (1940.) zbog osnovane sumnje na
počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te
poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti u vezi čl. 1. i 5.
točka 13. Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog
profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i
privatizacije. (26.11.2014.)
Osnovano se sumnja se okrivljenik, od 11. studenoga 1991. do
kraja listopada 1992. godine, u Zagrebu, koristeći za vrijeme
Domovinskog rata otežano funkcioniranje državnih tijela, u nakani
da se na štetu Republike Hrvatske značajno nepripadno materijalno
okoristi stjecanjem više trgovačkih društava u stečaju ukupne
knjigovodstvene vrijednosti od 67.997.888,21 DEM, sukladno
Ugovoru od prodaji društava u stečaju od 11. studenoga 1991.
obvezao platiti 3.305.000,00 DEM u roku od 90 dana, iako za to
plaćanje nije imao novčanih sredstava niti ih je namjeravao
osigurati iz privatne imovine.
Iako nije uplatio navedeni iznos, okrivljenik je 22.
studenoga 1991. ishodio promjenu osnivača, djelatnosti i imena
tvrtke trgovačkog društva Gavrilović mesna
industrija d.o.o., upisavši se pri tom kao osnivač i direktor
novog trgovačkog društva kojemu je istog dana izvršio pripajanje
trgovačkih društava u stečaju.
Potom je, znajući da se na inozemnom računu jedne osobe
nalaze novčana sredstva namijenjena za potrebe obrane RH tijekom
Domovinskog rata, od ministra financija, koji je bio ovlašten za
raspolaganje novčanim sredstvima namijenjenim za nabavu oružja i
opreme potrebne za obranu RH, zatražio da toj osobi naloži da u
njegovu korist uplati 2.000.000,00 DEM, što je ministar
financija, u cilju da mu omogući pribavljanje znatne nepripadne
dobiti, 1. ožujka 1992. i učinio.
Nakon što je na inozemni račun okrivljenika početkom ožujka
1992. godine uplaćen navedeni iznos, tim novcem je okrivljenik,
uz dodatno ishođenje kredita na temelju zaloga imovine trgovačkih
društava u stečaju, prema uputi Trgovačkog suda u Zagrebu od 3.
ožujka 1992. uplatio iznos iz Ugovora o kupovini na račun jednog
inozemnog trgovačkog društva.
Zatim je okrivljenik, tijekom listopada 1992. godine, u
nakani da se znatno nepripadno materijalno okoristi neosnovanim
izuzimanjem imovine trgovačkih društava, koristeći pri tome
činjenicu da je zbog ratnog stanja u RH bila otežana kontrola
zakonitosti poslovanja pravnih osoba, s jednom osobom dogovorio
prodaju poslovnog prostora u Zagrebu za najmanje 500.000,00
DEM.
U cilju prikrivanja, da je dio kupovine društava u stečaju
isplatio državnim novcem namijenjenim za nabavu oružja i opreme
potrebne za obranu RH, okrivljenik je, sukladno dogovoru s
ministrom financija, kupcu poslovnog prostora naložio da navedeni
iznos ne uplaćuje na račun društva, što je trebao učiniti, već na
posebni račun koji je bio otvoren za podmirenje obveza RH za
nabavu oružja i opreme potrebne za obranu, što je kupac poslovnog
prostora i učinio. Na opisani način okrivljenik je, novcem RH i
neosnovanim izuzimanjem imovine trgovačkog društva, stekao
nepripadnu imovinsku korist od najmanje 2.000.000,00 DEM, odnosno
od najmanje 7.837.124, 89 kuna".