Ovaj misterij odnio je brojne živote, a ni danas nije jasno zašto je do njega došlo i hoće li ponovo

Jeste li čuli kada za Plesnu kugu iz 1518.? Ako vam je priča nepoznata, vežite se jer ćemo vam u nastavku prepričati jedan od najvećih misterija koji i danas instrigira čovječanstvo.

Naime, u srpnju 1518., u Strasbourgu, koji je tada pripadao Svetom Rimskom Carstvu, započeo je jedan od najneobičnijih događaja u europskoj povijesti - epidemija nekontroliranog plesa koja je zahvatila stotine ljudi i trajala gotovo tri mjeseca!

A sve je počelo kada je žena poznata kao Frau Troffea izašla na ulicu i počela nekontrolirano plesati. Gospođa je bez ikakve glazbene pratnje plesala danima te se tek nakratko zaustavljala zbog iscrpljenosti.

Da je na tome stalo, nitko to više ne bi spominjao, međutim unutar tjedan dana pridružilo joj se tridesetak ljudi, a do kolovoza broj plesača narastao je na približno 400 osoba!

Unesrećeni preklinjali za pomoć

"Plesna kuga izbila je u srpnju 1518. kada je žena po imenu Frau Troffea počela vatreno i nekontrolirano plesati u uskoj kamenoj ulici ispred svoje drvene kuće. Neki od onih koji su svjedočili njezinoj neobičnoj izvedbi počeli su je oponašati, a za nekoliko dana više od trideset građana nalazilo se u pokretu.

Plesači su s vremenom počeli kolabirati. Rečeno je da su neki čak umrli od moždanog ili srčanog udara. Kretnje žrtava opisane su kao trzaji s mnogo grčeva, a tijela su im ostala mokra od znoja.

Ruke su im snažno mlatile, a neki su prijavili i da su oči zaraženih bile prazne i bezizražajne. Nerijetko bi se začuli i vapaji za pomoć unesrećenih. Nitko nije znao što je uzrokovalo reakciju, a epidemija je počela jenjavati početkom rujna kada su plesači poslani u planinsko svetište da mole za odrješenje.

Do kolovoza je plesna kuga odnijela 400 žrtava", kaže Wikipedia.

Plesači su tijekom svojih "nastupa" iskazivali sljedeće simptome: nekontrolirane i grčevite pokrete, pretjerano znojenje, halucinacije i vizije, krvave noge od kontinuiranog plesa te ekstremnu iscrpljenost.

Prema nekim povijesnim izvorima, epidemija je na vrhuncu odnosila i do 15 života dnevno, a točan broj žrtava do danas je nepoznat.

Gradsko vijeće Strasbourga isprva je pokušalo riješiti taj problem angažiranjem profesionalnih plesača i glazbenika u nadi da će organizirani ples pomoći oboljelima da se "isplešu iz svojeg stanja", međutim strategija se pokazala kontraproduktivnom jer je samo povećala broj zahvaćenih osoba.

Nakon neuspjeha vlasti su zabranile javno plesanje i glazbu u gradu i poslale oboljele na hodočašće u svetište Svetog Vida, a naposljetku uvele i posebne ritualne postupke s blagoslovljenom vodom.

Teorije o uzrocima

Prema John Walleru, vodećem stručnjaku za spomenuti fenomen, plesna kuga bila je primjer masovne psihogene bolesti uzrokovane ekstremnim stresom.

Naime, stanovništvo je u to vrijeme patilo od velike gladi, epidemija različitih bolesti te socijalnih i religijskih strahova. Međutim kroz povijest su predlagana i drugačija druga tumačenja poput trovanje ergotom (gljivična infekcija raži), demonskim opsjednućem i vjerskim prokletstvom.

Bilo kako bilo, plesna kuga iz 1518. ostavila je dubok trag te danas služi kao fascinantan primjer masovne psihogene bolesti i utjecaja kolektivnih vjerovanja na ljudsko ponašanje.

Ovaj jedinstveni povijesni događaj i danas intrigira znanstvenike te podsjeća na složenu povezanost između društvenih okolnosti, psihološkog stresa i masovnog ponašanja.