Simon Parker, 62-godišnji nastavnik, susreo se s takozvanim čudesnim crvom dok je neki dan šetao plažom Pensarn u sjevernom Walesu.

Biće je na mokri pijesak iznijela oseka, a budući da Parker isprva nije bio siguran u što točno gleda, snimio je fotografiju i pomoću Google Lensa spoznao da se ispred njega ispružio morski miš. Između ostalog poznat i po tome što može progutati triput veće stvorenje od sebe!

Na prvi pogled, kada to stvorenje more izbaci na obalu, izgleda poput utopljenog kućnog miša prekrivenog blatom, baš kao nekakva neugledna, smećkasta nakupina. 

Fascinantno stvorenje iz dubina

Međutim, ispod te skromne vanjštine krije se jedno od najfascinantnijih stvorenja iz morskih dubina. Naime, taj morski crv posjeduje prirodnu tehnologiju koja nadmašuje ljudske izume te otvara vrata budućnosti nanotehnologije.

Iako ga nazivamo mišem, Aphrodita aculeata zapravo je vrsta morskog mnogočetinaša, srodnik obične kišne gliste. Tijelo te životinje je ovalno i spljošteno, obično dugo između deset i dvadeset centimetara. 

S gornje, leđne strane, tijelo je prekriveno gustom mrežom dugih, finih dlačica ili četina koje podsjećaju na krzno. Upravo taj "krzneni" pokrivač, često prekriven muljem i pijeskom, daje mu izgled miša.

Foto: Profimedia

Prirodno fotoničko čudo

Najspektakularnija karakteristika morskog miša su njegove bodlje. U normalnim uvjetima, one imaju duboki crveni sjaj koji služi kao upozorenje predatorima. 

No, kada svjetlost padne na njih pod pravim kutom, one zabljesnu spektakularnim prelijevajućim nijansama zelene i plave boje. Taj fenomen, poznat kao strukturna obojenost, nije rezultat pigmenata, već nevjerojatno složene mikrostrukture.

Svaka bodlja sastoji se od tisuća šesterokutnih cilindara, šupljih i savršeno posloženih, koji djeluju kao fotonički kristali.

Ta prirodna struktura upravlja svjetlošću s gotovo savršenom učinkovitošću te daleko nadmašuje performanse optičkih vlakana koje je stvorio čovjek. 

Riječ je o izvanrednom primjeru fotoničkog inženjeringa koji je evolucija stvorila kao obrambeni mehanizam.

Stanište i prehrana

Morski miš stanovnik je sjevernog Atlantika, Sjevernog i Baltičkog mora te Sredozemlja. Živi na muljevitom i pjeskovitom dnu, od plićaka do zapanjujućih dubina od preko tri tisuće metara. Većinu vremena provodi zakopan glavom u pijesak, gdje strpljivo čeka plijen ili traži strvine.

Iako se često hrani ostacima uginulih životinja, Aphrodita aculeata je i aktivan noćni predator. Njegov jelovnik uključuje male rakove, rakove samce i druge mnogočetinaše, a zabilježeni su slučajevi gdje je lovio i proždirao plijen koji je bio i do tri puta duži od njegovog vlastitog tijela!

Što se ljudi tiče, prava vrijednost morskog miša mogla bi ležati u budućnosti. Njegove šuplje četine, izrađene od hitina, postale su predmet znanstvenog interesa. 

Istraživači s Norveškog sveučilišta znanosti i tehnologije uspjeli su iskoristiti te prirodne nanocjevčice za stvaranje nanožica. U eksperimentu su na jedan kraj četine postavili nabijenu zlatnu elektrodu, a kroz drugi kraj propuštali nabijene atome bakra ili nikla. 

Atomi su putovali kroz šuplju strukturu i stvorili savršeno provodljivu nanožicu, jednu od najdužih ikad proizvedenih. Potencijalna primjena ovakve tehnologije je golema – od povezivanja minijaturnih elektroničkih sklopova do razvoja sićušnih medicinskih senzora za upotrebu unutar ljudskog tijela.