Arheološka otkrića koja još uvijek zbunjuju znanstvenike

Zlato je jedini metal koji ne hrđa i prilično je mekano te lako obradivo pa se u brojnim kulturama smatralo svetim. A koliko, još uvijek otkrivamo. Listverse je izdvojio 10 najzagodentijih zlatnih arheoloških pronalazaka.

1. Tablice proklinjanja

Tablice proklinjanja, tabella defixionis, bile su prilično uobičajene u drevnom Rimu. Natpisi na metalnim pločicama koristile, kao što im i samo ime kaže, za bacanje prokletstva. U arheološkom nalazištu Viminacijum u istočnoj Srbiji, pronađene su zlatne tablice. Neke su napisane na grčkom, no mnogo ih je s neprepoznatljivim simbolima i na nepoznatom jeziku. Neke koje su jezikoslovci uspjeli prevesti su zazivanje demona.

Datirane su u 4. st. te prikazuju ključnu promjenu u Rimskom carstvu; obzirom na to da se spominju i kršćanske likove i poganska božanstva. Već prije su otkrivene olovne ili srebrne tablice prokletstva, no ova verzija je jedinstvena, jer su Rimljani zabranjivali zakapanje zlata s mrtvima.

2. Dhamazidijevo zvono

Zadnje mjesto Dhammazedijevog zvona jedno je velikih misterija Mianmara. Izliveno je u 15. stoljeću od slitine zlata, srebra i bakra i bilo je teško 300 tona. Naručio ga je kralj Dhammazedi koji ga je darovao pagodi u Shwedagonu. U 16. stoljeću opisao ga je i mletački trgovac koji je posjetio (tadašnju) Burmu. "Od vrha do dna pokriven je slovima, ali nema naroda koji ih može razumjeti".

Početkom 17. stoljeća portugalski plaćenik Felipe de Brito zaplijenio je zvono i odvukao ga do rijeke Bago. Pokušavao ga je prebaciti skelom, no pritom je zvono potonulo. Ipak, najveći misterij je gdje je "nestalo" zvono, obzirom na to da niti istraživači s modernom opremom nisu uspjeli pronaći grdosiju od 300 tona. Mutne vode rijeke Brito ne olakšavaju potragu no moguće da ga istraživači traže na sasvim pogrešnom mjestu s obzirom na to da je rijeka u posljednjih 400 godina promijenila tok. Neki smatraju da zvono nikada nije ni postojalo.

3. Zlatne spirale kulture sunca

U danskom Zeelandu prije dvije godine otkriveno je 2000 zlatnih spirala. Velike su oko 3 cm, a napravljene su od niti čistog zlata između 10 i 8 stoljeća p.n.e. Arheolozi pretpostavljaju kako su bile dio ritualne odjeće kulture iz brončanog doba koja je štovala sunce. Možda su bile protkane u ritualnoj halji, upletene u kosu ili nošene na kapi. Štovanje sunca jedno je od najrasprostranjenijih vjerovanja u brončanom dobu, a zlato se smatralo magično povezanim sa suncem zbog njegove vječnosti i sjaja.

Na nalazištu je najveća koncentracija zlata u sjeverno Europi. Osim spirala, tijekom iskapanja je pronađeno i nekoliko zlatnih broševa. Prije toga, pronađene su četiri zlatne narukvice, a u 19. stoljeću lokalni farmer pronašao je šest zlatnih zdjela u obližnjem polju. Toliko zlata na jednom mjesto nedvojbeno pokazuje kako je lokacija bila nevjerojatno važna tijekom brončanog doba.

4. Zlatni nosorog Mapungubwea

Jedan od najvažnijih artefakata pronađenih u južnoj Africi napravljen je od drva na koju je nanesena zlatna folija. Uz nosoroga, pronađeno je devet kilograma zlatnog nakita, dragulja i drugih figurica životinja.

Mapungubwe je bilo najveće kraljevstvo 13. stoljeća u subsaharskoj Africi. Kada je figurica pronađena 1932., bijelci Južnoafričke republike nisu htjeli priznati da su crnci izradili figuricu jer bi to dovelo u pitanje rasističku ideologiju kojom su opravdavali aparthejd.

5. Grifonovi prstenovi moći

U jugoistočnoj Grčkoj 2015. pronađena je grobnica 30-godišnjeg ratnika iz 16. st. p.n.e., kojeg su nazvali Grifonov ratnik. Grobnica je bila puna besprijekorno čistih predmeta, uključujući četiri misteriozna prstena. Prstenovi su izrađeni od nekoliko folija zlata s ugraviranim prizorima iz minojske mitologije. Stručnjaci vjeruju kako su prstenovi napravljeni na Kreti u korišteni kako pečatnjaci.

Minojska civilizacija misteriozno je nestala s Krete krajem 13. st. p.n.e. Vodeća teorija je kako su Mikenjani potisnuli Minojce i potpuno preuzeli njihovu kulturu. No neki stručnjaci da prstenovi odražavaju razmjenu ideja. Predmeti minojske kulture možda su čak bili smatrani posebnima i koristili se kao dokaz statusa i moći, obzirom na to da se u to vrijeme minojska kultura širila na kopno. Drugi smatraju da je u pitanju tek plijen.

6. Čisti Skiti

Blizu Kizila u južnom Sibiru, arheolozi 1998. pronašli tajanstveno skrovište sa zlatom. U grobnici muškarca i žene iz 6. st. p.n.e. pronašli su 5000 komada zlata, ukupno teških 20 kilograma, među ostalim i naušnice, privjeske i perlice. Mnogi komadi su figurice ili prikazi životinja i zvijeri- pantere, lavovi, deve i jeleni predstavljaju životinje koje su nekada lutali Sibirom.

Nakit pripada tradicionalnom skitskom stilu planina Altai. Njihove tehnike izrade nakita proširile su se do Meditarana i na jug do Irana gdje su se pomiješale s grčkim odnosno perzijskim stilom. No ovaj nalaz je jedinstven jer pokazuje kako su Skiti izrađivali nakit prije utjecaja drugih kultura.

7. Zlatna kruna božice ljubavi

Postariji Britanac nevjerojatni arheološki artefakt pronašao je - ispod kreveta. U kutiji koju je naslijedio od djeda, pronašao je 2300 godina staru grčku krunu od čistog zlata. Stručnjaci u potvrdili kako je u pitanju zlatni mirtin vijenac iz 300. p.n.e. Kruna je promjera 20 cm i teška oko 100 grama. Prema stilu i elementima pretpostavlja se kako je napravljena na sjeveru Grčke (možda i u Makedoniji), i to sigurno od prilično vještog zlatara. U udubina krune pronađena je prljavština što pokazuje da je u jednom trenutku bila zakopana.

Mirta se povezuje s Afroditom, a zlatni vijenac s tim simboličnim cvijećem, pretpostavlja se, predstavlja moć ljubavi.

Nitko ne zna kako je djed došao do krune. Unuk je znao samo da je puno putovao tijekom kasnih '40-ih i u 50-ima prošlog stoljeća te da je osobito bio zainteresiran za domovinu Aleksandra Makedonskog.

8. Najstarije zlato

U Bugarskoj nedavno je pronađeno najstarije obrađeno zlato u povijesti. Zlatna perlica velika svega 3 mm, napravljena je 4.500 godina pne u Tel-Junacitu. Perlica je 200 godina starija do sada najstarijeg komada zlata (također pronađenog u Bugarskoj).

Stručnjaci vjeruju da bi kultura Tel-Junacita mogla biti najstarije urbano naselje u Europi. Oko naselja iz brončanog doba bio je podignut zid visok 2,7 metara, što bi značilo da su imali prilično vrijedne resurse. Arheolozi misle kako su stanovnici došli iz Anadolije tek nekoliko stoljeća ranije, no ostaje nepoznato kako su uspjeli razviti tako naprednu obradu metala.

Nagađa se kako su bili dio velike trgovačke mreže i kako su razvili prvu masovnu obradu metala. Kako su obližnjim Gradešnicama pronađene molitvene pločice s tajanstvenim pločicama, neki arheolozi misle da su čak razvili i prvo pismo.

9. Mač zlatne drške

Dok su prošle godine prekapali teren za novo nogometno igralište, škotski radnici otkrili su blago iz brončanog doba. Među ostalim otkrili su i mač sa zlatnom drškom. Vjeruje se da je star 4.000 godina i bio je toliko delikatan da se istraživači nisu usudili iskopati ga, nego su ga s okolnom zemljom prebacili u laboratorij. S obzirom na stanje, ne mogu za sada točno reći je li u pitanju koplje, ili slomljeni mač.

10. Zlatne pločice bogova vjetra

Radnici na Javi su 2016. otkrili kutiju s 22 male zlatne pločice. Datirane su u 8. st. i na njima su bili naslikani mistični simboli i znakovi. O blizini su pronašli i ostatke hrama. Pločice od 18-karatnog zlata ispisane su drevnim javanskim pismom i opisuju glavne smjerove bogova vjetra u javanskoj varijanti hinduizma. Za sada, stručnjaci su dešifrirali osam imena bogova vjetra s pločica.