ASTROLOŠKI FENOMEN /

Današnji dan jedan je od najkraćih u povijesti Zemlje: Evo koji je razlog i kako će utjecati na nas

Zemlja se danas okreće brže nego ikad, a 9. srpnja 2025. postao je jedan od najkraćih dana u povijesti i to zbog misterioznih promjena koje zbunjuju znanstvenike diljem svijeta

9.7.2025.

15:37

Antonela Ištvan

Shutterstock

Ako vam se čini da današnji dan prolazi brže nego inače, niste u potpunosti u krivu. Iako to nećete moći osjetiti, današnji dan, 9. srpnja, uistinu je jedan od najkraćih dana u godini, ali ne na način na koji mislite.

Ne radi se o broju sati dnevnog svjetla, već o stvarnoj brzini kojom se naš planet okreće oko svoje osi. Zemlja je ubrzala, a znanstvenici diljem svijeta pokušavaju shvatiti zašto.

Srijeda, 9. srpnja 2025. godine, bit će kraća za otprilike 1,3 do 1,51 milisekundu. Iako se to čini kao zanemariva sitnica, u svijetu visoke tehnologije i preciznog mjerenja vremena, ove milisekunde imaju neočekivano velik značaj.

STIŽU PROMJENE /

Jelenji pun Mjesec donosi snažan utjecaj: Ovi znakovi kreću kroz emocije i nove početke

Milisekunde koje mijenjaju svijet

Standardni dan, prema definiciji, traje točno 86.400 sekundi, odnosno 24 sata. To je vrijeme potrebno Zemlji da izvrši jednu punu rotaciju. Međutim, ta rotacija nikada nije bila savršeno konstantna. Kako bismo pratili te sićušne varijacije, znanstvenici od 1950-ih koriste atomske satove, nevjerojatno precizne uređaje koji mjere vrijeme prateći vibracije atoma.

Razlika između stvarnog trajanja rotacije i standardnih 86.400 sekundi naziva se "duljina dana" (Length of Day - LOD). Kada je LOD negativan, znači da je dan bio kraći od 24 sata.

"Milisekunda je tisućiti dio sekunde. Treptaj oka traje oko 100 milisekundi", pojašnjava portal Time and Date. Drugim riječima, promjena o kojoj govorimo potpuno je neprimjetna za ljudska osjetila, ali je ključna za funkcioniranje našeg modernog svijeta.

Sve do 2020. godine, najkraći zabilježeni dan bio je kraći za 1,05 milisekundi. Od tada, Zemlja svake godine obara rekorde. Apsolutni rekord postavljen je 5. srpnja 2024., kada je dan bio kraći za čak 1,66 milisekundi.

Očekuje se da će se slične vrijednosti ponoviti i ove godine, ne samo 9. srpnja, već i 22. srpnja te 5. kolovoza.

Misterij ubrzanja: Zašto se Zemlja žuri?

Iako znanstvenici pomno prate ovaj fenomen, točan uzrok iznenadnog ubrzanja Zemljine rotacije i dalje je zagonetka. Postoji nekoliko vodećih teorija koje pokušavaju objasniti što se događa.

Mogući uzroci ubrzanja

Kretanje u Zemljinoj jezgri: Naš planet nije čvrsta kugla. Njegova jezgra sastoji se od vrućeg, tekućeg metala koji se neprestano kovitla. Ove promjene u kretanju rastaljene mase mogu utjecati na ravnotežu i brzinu rotacije cijelog planeta.

Klimatske promjene i otapanje ledenjaka: Promjena raspodjele mase na površini Zemlje ima izravan utjecaj na njezinu rotaciju. Slično kao što klizačica ubrzava okretanje privlačenjem ruku tijelu, tako i otapanje polarnih kapa i ledenjaka preraspoređuje ogromnu masu vode, što može neznatno ubrzati planet.

Utjecaj Mjeseca: Paradoksalno, Mjesec je tradicionalno "krivac" za usporavanje Zemlje. Njegova gravitacija stvara plimne sile koje djeluju kao kočnica, usporavajući rotaciju za oko 2 milisekunde po stoljeću.

Zbog toga su dinosauri prije 200 milijuna godina imali dan koji je trajao manje od 23 sata. Trenutno ubrzanje je anomalija koja privremeno nadjačava ovaj dugoročni trend usporavanja.

Atmosferski i oceanski fenomeni: Snažni vremenski obrasci, poput El Niña, i promjene u oceanskim strujama također mogu doprinijeti promjenama u brzini rotacije.

Utrka s vremenom i negativna prijestupna sekunda

Ove sićušne promjene nisu samo akademska zanimljivost. Sustavi o kojima ovisimo, poput GPS navigacije, telekomunikacijskih mreža, financijskih tržišta i satelitskih sustava, temelje se na ultrapreciznom mjerenju vremena.

Odstupanje od samo nekoliko milisekundi može uzrokovati tehničke greške i probleme sa sinkronizacijom. Kako bi se uskladilo službeno vrijeme (Koordinirano svjetsko vrijeme - UTC) sa stvarnom, nepravilnom rotacijom Zemlje, povremeno se dodaje "prijestupna sekunda".

Posljednji put to je učinjeno 31. prosinca 2016. Međutim, zbog trenutnog ubrzanja, znanstvenici se suočavaju s dosad neviđenom situacijom.

"Ovo je situacija bez presedana i velika stvar", izjavio je Duncan Agnew, geofizičar sa Sveučilišta u Kaliforniji.

Po prvi put u povijesti, možda ćemo morati uvesti "negativnu prijestupnu sekundu", odnosno oduzeti jednu sekundu kako bismo uskladili satove. Očekuje se da bi se takva povijesna prilagodba mogla dogoditi oko 2029. godine.