Bivši vođa navijača pred osvajanjem Rumunjske – ponavlja li se srpski scenarij?

George Simion, kontroverzni čelnik ekstremno desne stranke Savez za ujedinjenje Rumunja (AUR) i bivši vođa navijačke grupe Uniti Sub Tricolor, osvojio je najviše glasova u prvom krugu predsjedničkih izbora u Rumunjskoj i nalazi se na pragu preuzimanja najvišeg državnog položaja.

'VI STE DIREKTNI KRIVCI' /

Funcuti bijesni zbog kaosa u Šibeniku: 'Dužni smo raščistiti neke stvari. Riba smrdi od glave, ali...'

S gotovo svim prebrojanim glasovima (99 %), Simion je osvojio oko 40,5 % podrške birača, čime je daleko nadmašio svoje rivale i osigurao mjesto u drugom krugu izbora zakazanom 18. svibnja. Na drugom mjestu je gradonačelnik Bukurešta, kandidat centra Nicușor Dan, s 20,89 %, dok je trećeplasirani Crin Antonescu, kandidat vladajuće koalicije, s 20,34 %, priznao poraz nedugo nakon ponoći.

Simion, kojeg mediji često nazivaju "MAGA-stil nacionalistom", poznat je po svojoj anti-EU retorici, pro-ruskim simpatijama, te divljenju prema Donaldu Trumpu i Viktoru Orbánu. Tijekom kampanje, oštro se protivio slanju vojne pomoći Ukrajini, nazivajući se “prirodnim saveznikom Donalda Trumpa” i žestoko pritiskujući lidere Europske unije.

Njegova politička karijera potekla je iz ekstremističkog miljea: grupa Uniti Sub Tricolor, s kojom je bio povezan, poznata je po kontroverznim transparentima na utakmicama rumunjske reprezentacije, uključujući i one s porukama “Besarabija je Rumunija” i “Kosovo je Srbija” tijekom meča s Kosovom 2023. godine.

Upravo taj sportski aspekt nosi određene paralele sa situacijom u Srbiji, gdje su desničarske i navijačke grupe također godinama prisutne u političkom životu i često koriste sportske događaje kao platformu za širenje nacionalističkih poruka. Kao i u slučaju Srbije, i u Rumunjskoj se navijačka scena pokazala kao inkubator za radikalne političke pokrete, koji potom prelaze u institucionalnu sferu i postaju dio politike.

AUR je prvobitno stekla popularnost kao anti-vakserski pokret tijekom pandemije, da bi kasnije prerasla u organiziranu političku snagu, čiji je populistički, nacionalistički i euroskeptični narativ privukao značajan broj birača.

Ovi izbori dolaze nakon poništenog izbornog ciklusa, zbog dokaza o navodnom “masovnom” ruskom miješanju u proces. Iako rezultati još nisu službeno objavljeni, sve ukazuje na to da će se u drugom krugu voditi oštar duel između krajnje desnice i centra, što će oblikovati ne samo budućnost Rumunije, već i njen odnos s EU i NATO-om.

Pitanje koje se sada postavlja je: hoće li Rumunjska, poput Srbije, krenuti putem jačanja nacionalističkog populizma s dubokim korijenima u sportskim tribinama, ili će ipak odabrati europski put?

POGLEDAJTE VIDEO: Trump ima rješenje za problem koji muči gotovo cijeli svijet: Je li ideju dobio od Orbana?