Kada spominjemo stare sorte pšenice prvo ćemo se referirati na brkulju. Dalmatinska brkulja nastala je na području Dalmacije još u prvom tisućljeću prije Krista te je jedna od najstarijih izvornih naših sorti koje s ponosom stavljamo na vrh popisa. Pšenica brkulja spada u stare sorte pšenice jer se na području Dalmacije počela uzgajati još za vrijeme Ilira, ali je ozbiljnija ratarska proizvodnja započela tek dolaskom Slavena u 7. stoljeću.  Brkate pšenice daju krupnije zrno boljeg kvaliteta od običnih pšenica pa je to vjerojatno bio razlog njihove popularnosti u Dalmaciji.

Promatrajući velike skupine pšenica u Dalmaciji su se uzgajale i stare sorte pšenice : pir obični (Triticumspelta), pir jednoredac (Triticummonococcum), pir dvoredac (Triticumdicoccum), tvrda pšenica (Triticumdurum), bijela pšenica (Triticumturgidum) te obična pšenica (Triticumaestivum). 

Svaka od ovih starih vrsta imala je veliki broj podvrsta, varijeteta i kulturnih formi, često međusobno vrlo različitih. Ipak, sve ih možemo svesti na dvije grupe: pireve (obični, jednoredac i dvoredac) te prave pšenice (tvrda, bijela i obična). 

Kroz povijest se mijenjala važnost pojedinih pšenica i vremenom se smanjio udjel pireva na račun tvrde i bijele pšenice, koje su dominirale sve do prestanka proizvodnje polovicom 20. stoljeća, tako su one zauvijek i ostale samo stare sorte pšenice.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!