Jednofazna i dvofazna žetva pšenice koje su razlike

Najvažnije je da na samom početku kažemo da žetva pšenice može biti jednofazna, dvofazna i višefazna.

Jednofazna žetva pšenice izvodi se kombajnima i počinje još u voštanoj zrelosti s vlagom zrna  pšenice od 30 do 35 %. Žetva pšenice se organizira tako da završi kroz 5 do 8 dana. Pri jednofaznoj žetvi gubici zrna su najmanji.

Dvofazna žetva pšenice sastoji se od kosidbe pšenice na visini od 20 do 30 cm. Pšenica se tako ostavi sušiti u otkosima, a zatim ju se vrši kombajnom.  Ova žetva pšenice ima niz prednosti u odnosu na jednofaznu kosidbu jer omogućuje pravovremenu žetvu i ostvarivanje većeg prinosa zrna pšenice.  Da bi se izbjegli ti troškovi, valja sa žetvom pričekati dok vlaga ne padne na oko 13 %. U suhom stanju zrno pšenice se može čuvati vrlo dugo jer se na njemu ne mogu razvijati plijesni, a to je vrlo bitno za čuvanje njegove sjemenske i hranidbene kakvoće.

Da bi žetva pšenice dala dobre rezultate, kod sušenja zrna na suncu, zrno treba rasprostrti u tankom sloju 10 - 12 cm na pripremljenu podlogu.  Zrno se povremeno prevrće, a tijekom ga se noći skuplja na hrpu i pokriva ceradom. 

U vrlo su širokoj primjeni različite vrste sušara sa zagrijanim zrakom ili smjesom zagrijanih plinova. Sušenju podliježu zrna s vlažnošću iznad 16 %. Sušenje se ne smije vršiti na temperaturi većoj  od 40 °C. Nakon što žetva pšenice završi, počinje se razmišljati o izboru sorte pšenice za narednu sjetvu, a s obzirom na namjenu proizvodnje, o agrotehnici i slično, ali će svakako odluka ovisiti o kalkulaciji proizvodnje nakon obračuna otkupljenog uroda tekuće godine.

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!