MNOGI NE ZNAJU /

Trebamo li začepiti nos dok skačemo u more ili bazen? 'Pravilo od pet sekundi je ključno'

Radimo li to iz navike, straha od neugodnog osjećaja vode u sinusima ili postoji dublji, sigurnosni razlog

19.7.2025.

16:18

Antonela Ištvan

Profimedia

Mnogi se ljeti vesele skakanju u osvježavajuće more, jezero ili bazen. No, taj trenutak slobodnog pada može popratiti i instinktivni pokret – čvrsto stiskanje nosa prstima. Radimo li to iz navike, straha od neugodnog osjećaja vode u sinusima ili postoji dublji, sigurnosni razlog? Odgovor je složeniji nego što se čini i krije pravila kojih bismo se svi trebali pridržavati, a posebno jedno ključno, vezano uz trajanje od samo pet sekundi.

Zašto nam voda ulazi u nos?

Kada skačemo u more ili bazen, pogotovo na noge, sila udara potiskuje vodu prema gore, ravno u naše nosnice. Problem nije samo u vodi, već u onome što ona čini našem osjetljivom sustavu. Unutrašnjost nosa i sinusa obložena je nježnom sluznicom koja burno reagira na naglu promjenu okoline.

BRUTALNO /

Tijelo mu se raspada dok pokušava napraviti što nitko nije: 'Ako je dovoljno lud...'

Kemijski sastav vode u bazenima, s klorom i drugim sredstvima, dodatno pojačava iritaciju, uzrokujući onaj poznati osjećaj pečenja i žarenja. No, čak i voda iz jezera može izazvati nelagodu. Kada voda pod pritiskom uđe u sinuse, može uzrokovati glavobolju, osjećaj začepljenosti, pa čak i curenje nosa satima nakon izlaska iz vode.

Instinktivni pokret ili loša navika?

Treneri plivanja i iskusni plivači uglavnom se slažu: držanje nosa rukom je loša navika koju treba izbjegavati, a za to postoje tri razloga.

Sprječava učenje pravilnog disanja: Ključna vještina u vodi je kontrolirani izdisaj kroz nos. Stvaranjem konstantnog mlaza mjehurića sprječava se ulazak vode. Držeći nos, nikada nećete savladati ovu temeljnu tehniku koja je osnova za efikasno plivanje.
Ograničava pokretljivost: Jedna ruka na nosu znači jedna ruka manje za plivanje, održavanje ravnoteže ili bilo kakvu reakciju u vodi.
Rizik od ozljede: Prilikom skoka s veće visine, udar vode može vašu ruku snažno gurnuti prema licu, što može rezultirati neugodnim udarcem ili čak posjekotinama od noktiju.

Štipaljke za nos, popularne u sinkroniziranom plivanju, mogu biti rješenje za osobe s izrazito osjetljivim sinusima, ali za većinu rekreativaca predstavljaju prepreku. One ograničavaju snažan izdisaj, ključan pri većim naporima, i potiču zadržavanje daha, što dovodi do bržeg umaranja, piše wallenswim.com.

Skrivena opasnost barotraume

Prava opasnost skakanja, pogotovo s visine ili tijekom zarona, nije samo voda u nosu, već nagla promjena tlaka. U našem tijelu ima zrakom ispunjenih šupljina, srednje uho i sinuse, koje moraju izjednačiti unutarnji tlak s vanjskim. Ako se to ne dogodi, nastaje barotrauma.

Prema Boyleovom zakonu, kako se spuštamo dublje, okolni tlak raste, a volumen zraka u našim sinusima i ušima se smanjuje. To stvara vakuum koji uvlači sluznicu, uzrokujući bol, oticanje, a u težim slučajevima i pucanje kapilara te krvarenje.

Sinusna barotrauma, poznata i kao "sinus squeeze", drugi je najčešći problem kod ronioca, odmah nakon barotraume uha. Simptomi uključuju oštru bol u području čela ili obraza, krvarenje iz nosa, pa čak i zubobolju ako su zahvaćeni maksilarni sinusi.

Upravo ovdje začepljivanje nosa dobiva svoj smisao, ali kao prvi korak u tehnici izjednačavanja pritiska.

Valsalvin manevar i ključno pravilo od pet sekundi

Najpoznatija metoda, koju uče gotovo svi ronioci, jest Valsalvin manevar: stisnite nosnice i nježno puhnite kroz nos. To povećava tlak koji otvara Eustahijeve tube (kanale koji povezuju grlo sa srednjim uhom) i omogućuje ulazak zraka te izjednačavanje tlaka.

Međutim, ova tehnika nosi i rizike ako se izvodi nepravilno. Tu na scenu stupa ključno pravilo od pet sekundi.

Stručnjaci iz organizacije Divers Alert Network (DAN) upozoravaju: "Pritisak se ne smije održavati duže od pet sekundi, niti se smije puhati prejako. Prevelika sila može dramatično povećati pritisak tjelesnih tekućina, uključujući i tekućinu u unutarnjem uhu, što može dovesti do rupture delikatnih struktura i trajnog oštećenja sluha.

Praktični savjeti za siguran skok

Najbolja prevencija ulaska vode u nos jest konstantan i lagan izdisaj kroz nos netom prije i tijekom uranjanja. Vježbajte ovo u plitkom, radeći jednostavne urone licem u vodu.

NEOBIČAN EKSPERIMENT /

Znanstvenik živio pod morem punih 100 dana: 'Organizam mi se pomladio'

Ako ste prehlađeni, imate alergiju ili upalu sinusa, izbjegavajte skakanje. Začepljeni kanali onemogućuju izjednačavanje pritiska i gotovo garantiraju bolnu barotraumu.

Prilikom skoka s veće visine, držite tijelo što ravnije, a nožne prste ispružene. To će smanjiti površinu udara i silu kojom voda prodire prema licu.

Ako osjetite i najmanji pritisak u ušima ili sinusima, odmah nježno izjednačite. Ne čekajte da bol postane jaka.

POGLEDAJTE GALERIJU