Visoko u peruanskim Andama, na nadmorskoj visini koja oduzima dah, na više od 5.100 metara, smjestio se La Rinconada – najviši stalno naseljeni grad na svijetu. Dok pomisao na život blizu neba zvuči idilično, stvarnost ovog mjesta je surova i nemilosrdna. To je grad paradoksa, rođen iz vječne ljudske potrage za zlatom, gdje se san o bogatstvu sudara s jednom od najtežih životnih sredina na planetu.

Život na krovu svijeta

La Rinconada se nalazi u podnožju ledenjaka Auchita, poznatog i kao Uspavana ljepotica, na obroncima planine Ananea. Klimatski uvjeti ovdje su ekstremni. Alpska tundra ne dopušta rast drveća, a prosječna godišnja temperatura iznosi samo 1,3 °C. Ljeta su vlažna i prohladna, s temperaturama koje rijetko prelaze 10 °C, dok su zime suhe, s noćnim temperaturama koje se spuštaju i ispod -20 °C.

Najveći izazov za stanovnike je, međutim, zrak. Na ovoj visini, koncentracija kisika je 50 % niža nego na razini mora. Posjetiteljima je potrebno i do mjesec dana da se aklimatiziraju, no čak i dugogodišnji stanovnici pate od kronične planinske bolesti (hipoksije). Simptomi uključuju glavobolje, umor, poteškoće s disanjem i mentalnu konfuziju. Krv postaje gušća, a očekivani životni vijek, prema nekim procjenama, iznosi svega 30 do 35 godina – upola manje od peruanskog prosjeka.

OPASNO ZA LJUDE I ŽIVOTINJE /

Raste zabrinutost: Ekstremne vrućine ostavljaju posljedice, pojavili se neobični morski organizmi

Grad rođen iz pohlepe

Zašto bi itko odabrao život u ovakvim uvjetima? Odgovor je jednostavan: zlato. La Rinconada je rudarski grad čije je postojanje u potpunosti ovisno o obližnjem rudniku zlata. Kada je cijena zlata na svjetskom tržištu naglo porasla početkom 21. stoljeća, gradska populacija je eksplodirala. Procjene se kreću od službenih 12.000 do neslužbenih 50.000 ili čak 70.000 stanovnika koji su stigli u potrazi za boljim životom.

Većina rudara radi pod arhaičnim i izrabljivačkim sustavom poznatim kao cachorreo. Prema ovom dogovoru, rudari rade 30 dana bez ikakve plaće za rudarsku kompaniju. Tek trideset prvog dana smiju za sebe uzeti onoliko rude koliko mogu ponijeti na leđima. Hoće li ta ruda sadržavati zlato ili ne, stvar je čiste sreće. Ženama, poznatim kao pallaqueras, zabranjen je rad u rudnicima. Umjesto toga, one prebiru po odbačenom kamenju na površini, nadajući se da će pronaći komadiće plemenitog metala koje su rudari previdjeli.

"Đavolji raj" bez zakona i reda

Unatoč potencijalnom bogatstvu koje leži ispod zemlje, La Rinconada je mjesto obilježeno siromaštvom i kaosom. Grad, koji je narastao bez ikakvog urbanističkog plana, nema osnovnu infrastrukturu. Ne postoji sustav tekuće vode ni kanalizacije. Smeće se ne odvozi, već se spaljuje ili gomila na ulicama, stvarajući nesnosan smrad i leglo bolesti. Struja je stigla tek u 2000-ima i još uvijek je nestabilna.

ČUDO PRIRODE /

Otok koji oduzima dah: Krajolici koji prkose mašti i svjedoče o milijunima godina geološke drame

Zbog rudarskih praksi, okoliš je katastrofalno zagađen. Korištenje žive za izdvajanje zlata kontaminiralo je tlo i jedine izvore vode, poput obližnjih jezera. Kiša je postala kisela, a rijeke koje teku prema jezeru Titicaca nose teške metale, uništavajući poljoprivredu i stočarstvo u nižim područjima. Mnogi rudari umiru od silikoze, bolesti pluća uzrokovane udisanjem prašine u rudnicima. Zbog bezakonja, nasilja i raširene prostitucije, grad je stekao zloglasni nadimak "Đavolji raj" i smatra se jednim od najopasnijih mjesta u Peruu, o čemu su izvještavali i mediji poput National Geographica.

Ipak, usred kaosa, postoje naznake normalnog života. Grad ima škole, crkve, barove i restorane. Postao je čak i turistička destinacija za one koji traže ekstremna iskustva i planinske sportove. Vlada je nedavno pokušala uvesti red postavljanjem nadzornih kamera kako bi se suzbila visoka stopa kriminala.

La Rinconada ostaje mjesto surovih kontrasta. To je svjedočanstvo o ljudskoj otpornosti i spremnosti da se izdrže nezamislive teškoće u potrazi za snom o bogatstvu. No, istovremeno je i mračno upozorenje o cijeni koju pohlepa naplaćuje – kako od ljudi, tako i od planeta.

POGLEDAJTE GALERIJU 

NISU MALDIVI... /

Da, ovo je u Hrvatskoj! Pogledajte nadrealne prizore podmorja južne strane bisera Jadrana

POGLEDAJTE VIDEO Lagano jelo sa sezonskim štihom: Lactose free orzoto sa šparogama i mladim lukom