Pogledajte kako tehnološke tvrtke prate vašu djecu i koje posljedice to ima

Svjesnost o tome što se događa s našim podacima, kao i podacima naših najmlađih, postaje nužna. Nismo samo pasivni korisnici tehnologije — moramo se pitati što gubimo i što prepuštamo digitalnim platformama. I dok tehnologija može donijeti prednosti, istovremeno mora postojati odgovornost i transparentnost u načinu na koji se podaci prikupljaju i koriste. Naša privatnost, a time i prava, trebaju biti zaštićeni. Bitka za privatnost u digitalnom dobu tek je počela i važno je da budemo njezini aktivni sudionici.

1. Uvjeti i odredbe: Kad god prihvatimo odredbe i uvjete, tvrtkama dajemo dopuštenje da rade što žele s našim informacijama, kao i informacijama naše djece. To uključuje prikupljanje, dijeljenje, pohranu i korištenje podataka u svrhe koje često nisu potpuno jasne ili transparentne za korisnike.

2. Podaci o djetetu građaninu: Antropologinja Veronica Barassi zainteresirala se za ovu temu prije nekoliko godina i započela je svoj istraživački projekt 'Child Citizen Data'. Projekt je proizašao iz njezine zabrinutosti zbog sveprisutnosti digitalnog nadzora i nedostatka transparentnosti u načinu na koji tehnološke tvrtke, obrazovne institucije i druge organizacije prikupljaju podatke o djeci

3. Tragovi podataka: Poseban fokus stavila je na etičke dileme i pitanja građanskih prava djece u digitalnom dobu, uključujući i to kako takva praksa utječe na privatnost, autonomiju i buduće mogućnosti djece. Otkrila je da ostavljamo golemu količinu tragova putem naših online radnji.

4. Podatkovni profili: Za djecu rođenu u ovom stoljeću, njihovi podatkovni profili možda su počeli prije nego što su uopće začeta. Već kroz internetsku aktivnost njihovih roditelja — pretrage o trudnoći, korištenje aplikacija za praćenje ovulacije ili objave na društvenim mrežama — digitalni otisak tih budućih osoba počinje se oblikovati.

5. Rano roditeljstvo: Kad roditelji započinju svoje putovanje, mogu potražiti na internetu "kako začeti" ili preuzeti aplikaciju koja prati ovulaciju. Kad zatrudne, dijele fotografije ultrazvuka na društvenim mrežama i pretražuju svoje fizičke simptome na internetu. Na primjer, "grčevi u ranoj trudnoći".

6. Online prisutnost: Kad se beba rodi, njezina online prisutnost samo raste. Mnogi roditelji objavljuju fotografije na Facebooku, koriste aplikacije za planiranje i istražuju na internetu o ponašanju ili simptomima bolesti svog djeteta.  Prije djetetova prvog rođendana tehnološke tvrtke već su ih pratile od začeća te imaju intimne detalje o njihovu životu i zdravlju.

7. Zdravstvene aplikacije: British Medical Journal objavio je studiju koja je pokazala da od 24 zdravstvene aplikacije, njih 19 dijeli korisničke podatke s trećim stranama.

8. Dijeljenje podataka: Te treće strane su zatim podijelile informacije s 216 drugih tvrtki. Samo tri od tih 216 tvrtki bile su u zdravstvenom sektoru. Među tvrtkama koje su završile s podacima su Google, Facebook i Oracle, kao i agencije za digitalno oglašavanje i kreditiranje.

9. Prikupljanje podataka: Online pretraživanja, aplikacije i društveni mediji samo su vrh ledenog brijega kada je riječ o prikupljanju podataka o djeci. Djecu prate i pametni kućni sustavi, virtualni asistenti (kao što je Amazonova Alexa) te obrazovne tehnologije i platforme u školi.

10. Prikupljanje podataka: Iako je uznemirujuće razmišljati o tome koliko tehnološke tvrtke znaju o nama, mogli biste se također zapitati zašto je to važno? Uostalom, ako nemate što skrivati, to je prilično bezopasna informacija...

11. Posljedice: Nažalost, jako je bitno. Informacije se ne prate samo – one se koriste za izradu podatkovnih profila pojedinaca. AI i prediktivna analitika koriste se za prikupljanje što više informacija o pojedincu koristeći njegovu obiteljsku povijest, komentare na društvenim mrežama i navike trošenja.

12. Posljedice: Te se informacije zatim koriste za donošenje odluka o toj osobi na temelju podataka. Ova tehnologija ima široku primjenu.

13. Profiliranje: Banke ga koriste za odlučivanje o zajmovima, osiguravajuća društva ga koriste za odlučivanje o premijama, regruteri ga koriste za odlučivanje je li netko sposoban zaposlenik, i tako dalje.

14. Profiliranje kriminalaca: Ovo profiliranje također koriste policija i sudovi kako bi odlučili je li netko vjerojatno kriminalac ili je ponovno počinio zločin.

15. Posrednici za obrazovne podatke: Informacije koje su poslali tinejdžeri koji su tražili fakultetske programe ili stipendije dane su posrednicima za obrazovne podatke. Brokeri obrazovnih podataka zatim su profilirali djecu od dvije godine na temelju etničke pripadnosti, vjere, bogatstva, društvene neugodnosti i velikog broja drugih tema.

16. Posrednici za obrazovne podatke: Ti su profili zatim prodani zajedno s imenom, adresom i detaljima za kontakt svakog djeteta tvrtkama kao što su trgovačke ustanove i ustanove za karijeru te tvrtke za studentske zajmove i studentske kreditne kartice.

17. Brokeri obrazovnih podataka: Istraživači su u ovom slučaju testirali brokere obrazovnih podataka tražeći informacije o djevojkama u dobi od 14 do 15 godina koje su bile zainteresirane za usluge planiranja obitelji, tj. kontrolu rađanja i pobačaje. Brokeri su im mogli dati te podatke.

18. Utjecaj: Teško je dokučiti dubinu informacija koje tvrtke imaju o našoj djeci i kako te informacije mogu utjecati na njihove živote.

19. Zaključak: Veronica Barassi zaključila je da ne bismo trebali vjerovati tehnološkim tvrtkama s našim podacima.

20. Ljudski podaci: Ova vrsta napredne analitike podataka može biti korisna za predviđanje katastrofa poput izbijanja bolesti i klimatskih promjena, ali tragovi podataka ne predstavljaju doista ljudska bića. Stoga ih ne treba koristiti za donošenje važnih odluka koje utječu na naše živote.

21. Pristrani algoritmi: Osim toga, Barassi tvrdi da su algoritmi uvijek pod utjecajem pristranosti njihovog tvorca. Na primjer, otkriveno je da umjetna inteligencija koja se koristi za prediktivni policijski rad u SAD-u koristi podatke iz vremena rasne pristranosti i netransparentne policijske prakse.

22. Zaštitite svoja prava: Naša prava na podatke i naša ljudska prava ista su stvar. Možda je vrijeme da tražimo veću pravdu za sebe i svoju djecu prije nego bude prekasno.