
Od danas živimo na kredit, u Hrvatskoj još gore: 'Već sada dugujemo 22 godine, u savršenom scenariju'

Hrvatska je prirodne resurse za ovu godinu potrošila još u proljeće – a najgore tek slijedi
Svijet je 24. srpnja ušao u ekološki dug – dan kada je čovječanstvo iscrpilo sve prirodne resurse koje Zemlja može obnoviti u jednoj godini. Od danas, pa do kraja 2025., živimo “na kredit” prirode, trošeći resurse koje planet više ne može nadoknaditi. Ovogodišnji Dan ekološkog duga dolazi čak osam dana ranije nego prošle godine, što je snažan pokazatelj pogoršanja stanja, upozoravaju Global Footprint Network i Sveučilište York.
Trenutačno trošimo prirodne resurse 80 posto brže nego što ih Zemljini ekosustavi mogu obnoviti, kao da imamo gotovo dva planeta na raspolaganju. Takav način života ostavlja duboke posljedice – od krčenja šuma i degradacije tla do gubitka bioraznolikosti i sve intenzivnijih klimatskih ekstrema. Sve to ozbiljno narušava sposobnost planeta da osigura osnovne uvjete za život: hranu, pitku vodu i stabilnu klimu.
Regija prednjači u prekomjernom trošenju
Stanje u regiji još je alarmantnije. Hrvatska je svoj Dan ekološkog duga zabilježila već 27. travnja, što je više od mjesec dana ranije nego lani. Slovenija je resurse potrošila još 8. travnja, Crna Gora 24. travnja, Srbija 8. svibnja, a Bosna i Hercegovina 17. svibnja. Najbolje stoji Albanija, koja će u ekološki dug ući tek 13. rujna.
''Svake godine iznova pomičemo granice do kojih si dopuštamo ekološku štetu – već sada dugujemo planetu barem 22 godine obnove, i to u savršenom scenariju u kojem zaustavljamo daljnju štetu već danas'', upozorava Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije.
Rješenja postoje – i dostupna su
Iako je Dan ekološkog duga posljednjih desetak godina relativno stabilan, svaki pomak prema ranijem datumu znači još veći pritisak na okoliš. Od 1970-ih, kad su počela mjerenja, čovječanstvo akumulira ekološki dug koji danas iznosi 22 godine – toliko bi Zemlji trebalo da obnovi sve iscrpljene resurse, ako bismo odmah prestali nanositi dodatnu štetu.
Unatoč sumornoj slici, rješenja postoje – i mnogima su već dostupna. Kako se navodi na platformi Power of Possibility, najveći potencijal za promjene leži u gradovima, energetici, hrani, populaciji i zdravom planetu. Primjerice, smanjenjem emisija CO₂ iz fosilnih goriva za 50%, Dan ekološkog duga mogao bi se pomaknuti za čak tri mjeseca.
U Hrvatskoj također postoji prostor za promjene. Kroz razvoj kružnog gospodarstva, veće korištenje obnovljivih izvora energije i očuvanje prirodnih područja, moguće je značajno smanjiti ekološki otisak.
''Smanjenje prekomjerne potrošnje je neophodno, ali je zaista i moguće – uz kreativnost koju mi ljudi imamo. Pozivamo sve da podrže održiva rješenja i budu dio pozitivnih promjena koje će osigurati održiv i zdrav planet za buduće generacije'', poručila je Kalauz.
Dan ekološkog duga nije samo još jedan datum u kalendaru – on je podsjetnik da je vrijeme za djelovanje upravo sada.
POGLEDAJTE GALERIJU
POGLEDAJTE VIDEO: Direktov pregled dana: Nitko ne želi kemiju i fiziku, a evo kako lete Salma i Angelina



403 Forbidden
403 Forbidden
403 Forbidden


