Najgore inflacije u povijesti rušile su carstva, a na crnoj listi se našao i krvnik Jugoslavije

Propali imperij zaglibio u dugove: Austrija je postala neovisna nakon raspada Austro-Ugarske. Njegovi susjedi, Čehoslovačka i Jugoslavija, koji su također bili dio carstva ili držali neke dijelove, nametnuli su antitrgovinsku politiku ubrzo nakon njegova stvaranja. Unutar Austrije, različite regije također su uvele antitrgovinske mjere protiv drugih regija. Dodatno, ubrzo su izbili sukobi s Čehoslovačkom i Jugoslavijom zbog granica. Austrijska vlada počela je tiskati novac za financiranje rata, povećavši novčanice u optjecaju za 14.250 posto između 1919. i 1923. Uslijedila je inflacija. Godine 1919. američki je dolar vrijedio 16,1 krunu. Do 1923. godine vrijedio je 70.800 kruna. Državne su tiskare radile punim kapacitetom tijekom cijele inflacije, izbacujući nove novčanice dan i noć, iako je većina industrije bila zatvorena. Inflaciji je došao kraj krajem 1922. i početkom 1923., kada je Liga naroda dala Austriji zajam. Sama kruna zamijenjena je šilingom. Austrija se nikada nije u potpunosti oporavila od inflacije prije nego ju je Njemačka okupirala tijekom Drugog svjetskog rata.