Najgore inflacije u povijesti rušile su carstva, a na crnoj listi se našao i krvnik Jugoslavije

Hiperinflacija dovela komuniste na vlast: Kineska hiperinflacija od 1937. do 1949. bila je rezultat vladinog tiskanja novca za financiranje ratova. Prvi je bio Drugi kinesko-japanski rat, a drugi je bio Kineski građanski rat koji je uslijedio. Godine 1937. jedan je američki dolar vrijedio 3,41 juana. Godine 1945. vrijedio je 1222 juana, a 1949. godine 23,3 milijuna juana. Prije inflacije, pojedinačne banke bile su odgovorne za izdavanje vlastitog novca. Godine 1927. Kineska nacionalistička stranka došla je na vlast i počela financirati svoj proračun posuđujući novac od tih banaka. Banke su kasnije odbile posuditi vladi još novca zbog straha da ih neće moći vratiti. Vlada je odgovorila stvaranjem Središnje banke Kine koja će izdavati obveznice bankama u zamjenu za novac. Godine 1931. obveznice su izgubile polovicu svoje vrijednosti nakon što je Japan anektirao Mandžuriju. Kad su banke odbile kupiti više obveznica, vlada je donijela zakon kojim je zahtijevala da banke kupuju obveznice s 25 posto svojih depozita. Banke su i dalje odbijale otkup obveznica. Kineska banka čak je s gubitkom prodala obveznice u svom posjedu. To je kulminiralo državnim preuzimanjem Bank of China i Bank of Communications, koje su bile dvije najveće banke u to vrijeme, i sve druge banke nakon toga. Dodatni problemi uslijedili su za Kinu kada je Ministarstvo financija SAD-a počelo kupovati srebro. Ogroman komad kineskog srebra prokrijumčaren je iz Kine i prodan u SAD, što je dovelo do pada juana. To je kulminiralo s vladom koja je 1935. maknula Kinu sa srebrnog standarda, odnosno pokriće valute u srebru. S ukidanjem tog standarda i vladom koja imala potpunu kontrolu nad bankama, vlada je počela tiskati novac. Tiskala je toliko novca da je tiskarski strojevi nisu mogli pratiti, pa je dio tiskanja bilo ugovoreno u Engleskoj. Ozbiljna hiperinflacija bila je razlog zašto je predsjednik Kineske komunističke partije Mao Tse-tung pridobio mnogo pristaša tijekom Kineskog građanskog rata. Rat je završio bijegom nacionalista u Tajvan, dok su komunisti preuzeli kontrolu nad zemljom. Komunisti su zamijenili stari juan novim juanom u omjeru tri milijuna prema jedan.