Znanstvenici su u dosad najvećoj provedenoj genetskoj studiji o pigmentaciji proučili podatke 300.000 ljudi europskih korijena. Za to su morali posegnuti u genetske banke diljem svijeta. Otkrili su 124 nova gena koji imaju važnu ulogu u određivanju boje ljudske kose.

Autori studije, objavljene u časopisu Nature Genetics, nisu sigurni zašto je dvostruko više plavuša od plavušana i tu činjenicu nazivaju "intrigantnom zagonetkom". Otkrili su i da je triput veća vjerojatnost da će muškarci europskog podrijetla imati crnu kosu od žena.

Profesor Tim Spector s Kraljevskog koledža u Londonu rekao je BBC-ju da nisu očekivali takve rezultate. "Prvo smo mislili da se radi o odstupanju, ali onda smo ustanovili da je tako u svakoj podgrupi svake populacije koju smo ispitivali. To je vrlo zagonetno", rekao je.

'Plavi' geni prisutni pri rođenju u žena ostaju, a u muškaraca nestaju

Trebalo bi provesti novi spektar istraživanja kako bi se otkrilo zašto je tome tako, ali profesor Spector ima neke teorije.

"Mislimo da to ima neke veze s time što žene više privlače tamniji muškarci i obrnuto, ali ne smatramo da su geni različiti nego da se različito izražavaju. Iz nekog razloga 'plavi' geni prisutni pri rođenju u žena ostaju, a u muškaraca nestaju", rekao je.

Dakle, ista je vjerojatnost da plavuše rode plavu djevojčicu ili dječaka, ali dječaci ne zadržavaju svoju genetski plavu kosu kada odrastu.

Promjene u ekspresiji gena, njihovo 'paljenje ili gašenje', proučava znanstvena disciplina epigenetika. "Možda su razlozi i evolucijski jer je vjerojatnije da će plavuše imati više uspjeha s muškarcima, a tamniji muškarci sa ženama", kaže Spector.

"Mnogo toga su nagađanja, ali otvaraju cijelo novo područje istraživanja i proučavanja zašto se geni drugačije očituju u muškaraca i žena, koji je motiv za to i postoji li nedavna kulturna promjena", zaključio je. 

Pročitajte još:

Čitaj, prati i komen tiraj naše priče i na našoj Facebook stranici Život i stil!​ ​