Obitava li dabar u Hrvatskoj?

Dabar (Castor fiber), je vodena i kopnena životinjska vrsta a ujedno i najveći glodavac sjeverne polutke. Dabar obitava i u Hrvatskoj, ali nakon što je bio gotovo u potpunosti nestao. Dabar je izvrstan plivač i ronilac što mu omogućava građa tijela.  Masivne je i zdepaste je građe, a dužina tijela dosegne do 1 metar. Visina u hrptu je do 30 cm, a rep je širok i plosnat dužine do 30 cm. 

Dabar u Hrvatskoj je vezan uz sporotekuće vode, pa kod nas ne gradi svoje poznate brane, ali i dalje ima naviku rušenja drveća. Kao dokaz mogu se naći panjevi tipična stožasta oblika s tragovima njegovih snažnih sjekutića.  Dabar u Hrvatskoj gradi velike nastambe od granja na suhom, najčešće na obali. Uglavnom se hrani na šumskom tlu, gdje brsti zelene biljke.  Aktivan je najviše noću, dok se u zoru vraća u nastambe. Monogaman je i pari se od siječnja do ožujka, a parenje se odvija u vodi. 

Dabar u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, je gotovo nestao zbog lova, bolesti itd. i nije ga bilo u Hrvatskoj više od sto godina.  No oživjela je inicijativa za povratak dabra u Hrvatsku koja je potekla sa željom Bavarske vlade da na neki način pomogne mladoj i ratom uzdrmanoj Hrvatskoj, te je u tu svrhu odlučila pomoći oživjeti životinjsku vrstu koja je nekada živjela na tim područjima.  Dabar u Hrvatskoj je pušten u šumi Žutica kod Ivanić Grada te na ušću Mure u Dravu je 1996.

U posljednje vrijeme, a zbog blizine naselja uz prirodne vodotokove, dabar u Hrvatskoj je neželjen gost na voćnjacima i poljima kukuruza gdje radi štete.