Odbili izvršiti sablasne naredbe i spasili svijet: Kako su spriječili nuklearnu katastrofu i treći svjetski rat

Kad je car August umro, pobunili su se rimski vojnici na Rajni te su tako uzrokovali krizu vlasti. Svi oblici pobune su djela nepoštivanja naredbi, ali pobuna na Rajni iz 14. godine n.e. jedna je od najzapamćenijih jer je ugrozila stabilnost cijelog Rimskog Carstva. Na kraju vladavine cara Augusta, koji je vladao od 27. pr. Kr. do 14. n. e., rimska vojska je usmjerila veliki dio svoje moći na suzbijanju pobune u Iliriku (sjeverozapadni Balkan). To je pomoglo ubrzanju zloglasnog uništenja triju ranjivih legija u Teutoburškoj šumi u Njemačkoj. Kako bi nadoknadila svoje gubitke, rimska vojska je opozvala veterane i regrutirala oslobođene robove. Panonske legije su do 14. godine bile napučene vojnicima koji su bili regrutirani nakon isteka prvotne službe ili uopće nisu bili vojnici. Većina nije htjela biti tamo i smatrala je da su njihova prava zanemarena. No, unatoč nezadovoljstvu, ostali su odani Augustu. Kad je on umro, pobunile su se legije stacionirane u blizini rijeke Rajne te su vojnici počeli ubijati svoje zapovjednike. Vojskovođa Germanik privremeno je smirio pobunjene vojnike jer je pristao otpustiti iz službe sve vojnike koji su sudjelovali u 20 i više pohoda te isplatiti im plaće. Kad je Tiberije poslao delegaciju senata da istraži pobunu, legije su se ponovno pobunile. Ovaj put vojnici su zaprijetili Germanikovoj trudnoj ženi Agripini, Augustovoj unuci, i njihovom malom sinu Gaju (poznat je po nadimku Kaligula). Germanik je uspješno ugušio i tu pobunu.