Iako je metodologija izračuna popisa stanovništva drukčija, manji
je i broj stanovnika - broj katolika u Hrvatskoj je 86
posto, što je gotovo 2 posto manje nego prije 10 godina.
Pravoslavaca je 6 tisuća manje, dok je muslimana isto toliko
više. Najveći porast bilježe agnostici i ateisti, koji su odmah
iza katolika po brojnosti, čak 96 tisuća više ih je nego 2001.
godine. Jedan od razloga je i sama Crkva.
"Bila je Dajla, nekoliko pedofilskih skandala, Brajša, pa
Bibinje, jako puno stvari na koje su loše reagirali, nisu
popravili, i ljudi to vide i ne žele biti dio te organizacije",
kazao je Neven
Barković iz
Građanske inicijative 'Nisam vjernik'.
Te brojke nisu zabrinjavajuće, kaže teolog
Adalbert
Rebić, no ipak je
upozorenje Crkvi da više radi.
"Taj broj je porastao jer je pojavio jedan predsjednik kao
agnostik, drugi kao agnostik pa je to postalo pomodarstvo biti
agnostik. Te brojke ne pokazuju mnogo, ali mogu Crkvi probuditi
savjest da ozbiljnije radi", rekao je Rebić.
Iako se očekivao njihov veći broj, smanjio se broj Srba u
Hrvatskoj. Sa 201.631 na 186.633, što je 15 tisuća Srba
manje.
"Politike koje su vladale koalicija HDZ i SDSS je radila na
useljavanju Hrvata iz BIH, a ne povratku Srba koji su odlazili",
smatra Veljko
Džakula,
predsjednik Srpskog demokratskog foruma.
Manje je Srba, više je Istrana i Istrijana. Građana koji su se
tako regionalno izjasnili je gotovo 25 i pol tisuća, što je 16 i
pol tisuća više nego prije 10 godina.
"To ne iznenađuje jer je regionalni identitet jako snažan, i to
je dokaz što govorimo 20 godina da postoji multikulturalnost može
se vidjeti u toj brojci", izjavio je Ivan
Jakovčić, (IDS) župan istarski.
Kako se povećava broj Istrana, u popisu stanovništva ima i
Hercegovaca - tako se izjasnilo 75 građana.