Potpredsjednici Vlade Milanka Opačić i Branko Grčić te ministar financija Slavko Linić dobili su priliku odgovoriti na upite građana pristigle putem društvenih mreža. Naime, ova Vlada od svog samom početka inzistira na komunikaciji s građanima putem Facebooka i Twittera kako bi se njen rad činio transparentnijim i javno odgovornim.

"Budućnost trebamo graditi ulaganjem i razvojem, a ne potrošnjom", poručili su potpredsjednici i ministar financija odgovarajući na pitanja građana pristigla preko društvene mreže Twitter.

Nakon predstavljanja Smjernica ekonomske i fiskalne politike 2014. - 2016., korisnici Twittera su postavljali pitanja koristeći ključnu riječ, odnosno hashtag #MjereOporavka, a odgovori su objavljeni na društvenim mrežama Vlade.

"Pozdrav svim tviterašicama i tviterašima! Drago mi je da na ovaj način možemo komunicirati i pojasniti stavove Vlade oko ključnih reformi i naših napora", započeo je Grčić.

Linić je pozdravio sve korisnike društvenih mreža te im se zahvalio na interesu te prilici da odgovori na njihova pitanja. Upitan zašto Vlada ne ide u 'sječu' županija i njihovih birokratskih aparata, Grčić je odgovorio: "U reformu javnog sektora na lokalnoj razini svakako ćemo ići. Prije svega, uskladit ćemo nadležnosti s fiskalnim kapacitetom na lokalnoj razini, a to će rezultirati da brojne jedinice lokalne samouprave neće moći zapošljavati mnogo ljuti te neće više moći obavljati one funkcije za koje nemaju novaca. Prema tome, umjesto postojeće tri razine nadležnosti, imat ćemo pet. Vrlo vjerojatno će neki postojeći načelnici morati jedan dio posla obavljati i volonterski. Cilj je uravnotežiti sustav i učiniti ga pravednijim, tako da siromašnije jedinice dobivaju potporu države, a one koje to nisu izađu iz sustava".

Također je najavio analizu svih državnih agencija i procjenu njihove opravdanosti, te ustvrdio da novi paket reformi neće loše utjecati na standard građana.

"To je međustopa koja je preniska, pa je Vlada odlučila imati nešto više prihoda u proračunu. Taj porast neće utjecati na porast cijena ili pad potrošnje. Taj porast će gospodarstvu značiti malo više davanja za porez, a manje dobiti. Dosad su ostvarili dovoljno jer su plaćali međustopu. Prema tome, očekujemo da ćemo ubrati samo malo više, ali ne na teret građana, nego na teret gospodarstva", naglasio je Slavko Linić zašto se međustopa PDV-a diže sa 10 na 13 posto.

Podsjetio je da su izmjenama Kaznenog zakona neisplata plaće i neuplaćivanje doprinosa postali kazneno djelo za koje prijeti zatvorska kazna do tri godine.

"Uskoro će Ministarstvo financija početi objavljivati liste poslodavaca koji ne isplaćuju plaće", najavio je Linić.

Na pitanja o objedinjenoj javnoj nabavi u zdravstvu i uštedama potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić istaknula je kako su dosad objedinjenom javnom nabavom ostvarene uštede od 20 posto, te najavila njezino proširenje na sve zdravstvene ustanove.

"Za izdvajanje djelatnosti poput kuhanja, čišćenja i održavanja iz javnog sektora u privatni sektor (tzv. outsourcing) treba prvo procijeniti potrebe, a zatim formirati poduzeće", rekla je Opačić dodavši kako se pri donošenju tih mjera posebice vodilo računa o zaštiti najranjivijih skupina, umirovljenika i invalida.

Na upit je li dizanje poreza zamišljeno Planom 21 ili se jednostavno 'uzima od sirotinje kako bi se zakrpao proračun', ministar financija je odgovorio: "Vrlo jednostavno, u Hrvatskoj smo stalno poticali potrošnju vjerujući da potrošnja znači veći gospodarski rast, veće blagostanje. Razlog toga je da smo Hrvatsku danas doveli da je dužna 46 milijardi eura svijetu jer je previše trošila iz uvoza. U isto vrijeme smo stvorili 200 milijardi kuna javnog duga. Morate znati građani Hrvatske, ili ćemo platiti porezima ili rasprodajom imovine, ali to moramo vratiti. I ono što je najteže, tih 200 milijardi je 13 milijardi kuna svaku godinu kamata. Da nemamo 13 milijardi, 13 milijardi bi bile veće mirovine, veće plaće u javnom sektoru, više sredstava korisnicima društvenog proračuna. Mi smo svoje potrošili, sada vraćamo dugove, a ti dugovi nisu išli u razvoj, nego u potrošnju".

Pogledajte video i doznajte kako su ministri odgovorili na ostala pitanja građana!