Nekoliko dana nakon objave izvješća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) o željezničkom prometu, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković je u povodu 150. obljetnice početka izgradnje željezničke pruge Zagreb - Rijeka najavio kako će u obnovu i gradnju željezničke infrastrukture do 2030. godine biti uloženo oko 3,5 milijardi eura.

Naime, dok Butković, s fokusom na teretni prijevoz, ističe kako se najveći potencijal željeznice krije u boljoj povezanosti Zagreba i Rijeke, da je dio pruge od Zagreba prema Mađarskoj u izgradnji, te da se do kraja godine očekuje potpisivanje ugovora za realizaciju dionice Hrvatski Leskovac - Karlovac, HAKOM-ovo tromjesečno izvješće o željezničkim uslugama, s druge strane, pokazuje trenutno stanje željezničkog prometa, koje je u sferi prijevoza putnika u lošoj situaciji, piše Glas Slavonije.

Zabilježen je pad prevezenih putnika od tri posto u odnosu prema drugom tromjesečju 2018. godine dok je, istovremeno, uočeno i smanjenje broja ostvarenih putničkih kilometara za četiri posto. Kako je oporavak hrvatskog željezničkog prometa možda u teretnom prijevozu, govori i činjenica da je u proteklom tromjesečju ostvareno pet posto više vlak-kilometara, broj tonskih kilometara se povećao za 9,1 posto dok je količina prevezene robe veća 12 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.

Da količina prevezene robe na hrvatskim prugama raste iz godine u godinu, zaključuje i stručnjak Tomislav Prpić, izvršni potpredsjednik Hrvatskog društva željezničkih inženjera (HDŽI), ujedno dijagnosticirajući razloge pada broja putnika u vlakovima: ''Opće stanje i kupovna moć stanovništva uvelike određuju generiranje putovanja te se čini da putuju samo oni koji moraju, a to su najvećim dijelom takozvani dnevni migranti koji putuju na posao i s posla te u školu ili na fakultete''. ''Cestovni javni prijevoz također je imao veliku ulogu u preuzimanju dijela putnika sa željeznice koristeći svoju tehnološku i organizacijsku prednost. Pri tome nacionalnom putničkom željezničkom prijevozniku dodatno otežava situaciju i infrastruktura koja je u lošem stanju ili se obnavlja pa stvara poteškoće i narušava kvalitetu transporta'', objašnjava Prpić. Ipak podsjeća da postoje hvalevrijedne inicijative prijevoznika kroz suradnju s lokalnim i regionalnim samoupravama te Ministarstvom znanosti i obrazovanja u vidu stimuliranja srednjoškolaca i studenata za prijevoz vlakom. On vjeruje i da potpisivanje desetogodišnjeg ugovora o pružanju usluge od javnog značenja s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture govori u prilog činjenici da država računa na javni željeznički prijevoz dok, istovremeno, ukazuje i na potencijale teretnog prijevoza željeznicom. ''Treba uzeti u obzir kako je na nacionalnom prijevoznom tržištu danas prisutno 10 željezničkih prijevoznika tereta i to je rezultat liberalizacije tog tržišta. Zasigurno da konkurentski odnosi na tržištu prijevozne ponude imaju značajnu ulogu u kvaliteti usluge i velikim je dijelom to rezultat povećanja prijevoznog učinka željeznicom, a i povećanje rada riječke luke i njezina modernizacije (kontejnerski terminal na Brajdici) pridonose tom povećanju'', zaključuje Prpić. Inače, željeznicom se u Hrvatskoj najčešće prevoze masivni tereti, kao što su drvo, nafta i njezini proizvodi te rudača, dok je i izuzetno velika zastupljenost i prijevoza intermodalnih prijevoznih jedinica, takozvanih kontejnera, u kojima je veliki potencijal daljnjeg razvoja željezničkog teretnog prijevoza, a upravo u tom smjeru kreće se prometna strategija Europske unije. Određivanje novih trasa pruga i revitalizacija postojećih biti uvelike određeni stabiliziranjem uloge Hrvatske u europskom prijevoznom sustavu jer bi nacionalna infrastruktura trebala zadovoljiti zahtjeve domaćeg transporta, ali ponajviše i dugoročne potrebe EU-a.