Zaklada Ana Rukavina: Svi mi u sebi nosimo 'lijek' kojim možemo izliječiti teško oboljele

Zaklada Ana Rukavina i ove godine organizira ''Dan otvorenih srca'' koji će se održati danas od 10 do 18 sati u prostorijama Zaklade u Ulici kneza Mislava 10/I u  Zagrebu.

''Sve moje želje zapravo stanu u dvije riječi. Želim život! Svjesna sam svih rizika koji me očekuju, spremna sam i na deblji kraj, nije me strah. Samo se ne želim okrenuti i otići, a da nisam sigurna da sam učinila sve što sam mogla da se još neko vrijeme zadržim tu, među vama'', napisala je prije 12 godina tada 29-godišnja novinarka Ana Rukavina. Iako je Ana izgubila bitku s leukemijom, njezina borba zaslužna je za život mnogih.

Danom otvorenih srca Zaklada se prisjeća Ane i njenog preranog odlaska prije 12 godina te njoj u čast želi podsjetiti građane na to da su matične stanice, koje svi mi u sebi nosimo, 'lijek' kojim možemo izliječiti teško oboljele u Hrvatskoj i inozemstvu.

U Hrvatski registar donora koštane srži mogu se upisati sve zdrave osobe od 18 do 40 godina starosti. Postupak upisa sastoji se od popunjavanja pristupnice i zdravstvenog upitnika te davanja uzorka krvi za HLA tipizaciju kojom se utvrđuju antigeni tkivne snošljivosti. Zahvaljujući brojnim darivateljima i donatorima, tijekom 12 godina Hrvatski registar je s početnih 150 povećan na trenutnih 60.404 potencijalnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica. Do sada je, zahvaljujući Hrvatskom registru, 96 osoba iz Hrvatske i inozemstva dobilo novu priliku za život, a u javnu Banku krvi iz pupkovine Ana Rukavina je gotovo 15.000 obitelji odlučilo darovati matične stanice iz pupkovine od kojih je 3.387 prijavljeno u Svjetski registar.

''Vodeći se novim ciljevima i željom da oboljelima osiguramo što kvalitetniju liječničku skrb u domovini, Zaklada Ana Rukavina od 2014. dodjeljuje sredstava za stručno usavršavanje mladih liječnika iz područja hematologije i drugih srodnih specijalizacija te je do sada petero mladih liječnika dobilo priliku usavršavati se na najboljim svjetskim i europskim klinikama.

Upravo se iz ovog primjera vidi koliko su zaklade bitni katalizatori kreativnosti jednog društva, naime, Zaklada Ana Rukavina jedna je od najznačajnijih zaklada u Hrvatskoj koja je napravila ogroman pomak u zdravstvu razvojem Hrvatskog registra donora koštane srži. "Zaklada Ana Rukavina djeluje komplementarno zdravstvenom sustavu te svojim primjerom dokazuje da se promišljenim ustrajnim građanskim i stručnim zalaganjem i ulaganjem – bez čekanja da se institucije same toga sjete  - može utjecati na veću efikasnost, inovativnost i responzivnost sustav zdravstva", istaknula je za Vijesti.hr upraviteljica zaklade SOLIDARNA Marina Škrabalo.

"Brojka od 60.000 potencijalnih darivatelja više je od same brojke – ona oboljelima i njihovim obiteljima daje nadu i novu priliku za život. Zaklada želi Hrvatski registar dodatno povećati zbog čega godišnje organiziramo ili pomažemo u organizaciji više od 30 akcija upisa u Hrvatski registar donora koštane srži na kojima se prosječno godišnje upisuje oko 5.000 ljudi. Smatramo to velikim uspjehom te dokazom da u našem društvu postoji svijest o važnosti pomaganja drugima", istaknula je koordinatorica za medije Marija Stapar Zrile iz Zaklade Ana Rukavina za Vijesti.hr. Zaklada Ana Rukavina ima velike planove, naime, kako smo već pisali, uz stalne aktivnosti prikupljanja uzoraka krvi za Hrvatski registar, pokrenuli su i program stručnog usavršavanja mladih liječnika i liječnica na području hematologije i drugih srodnih specijalizacija. "Do sada je petero mladih liječnika stručno znanje nadopunilo na najboljim svjetskim centrima izvrsnosti koje su primijenili u liječenju pacijenata u Hrvatskoj. Ovo je smjer kojim želimo dalje ići – htjeli bismo da Zaklada postane mali Alfred Nobel i doprinese u razvoju hematologije u Hrvatskoj. Ipak, kako upisivanje potencijalnih darivatelja u Hrvatski registar nije u potpunosti institucionalno razvijeno, rad Zaklade još je uvijek prijeko potreban u organizaciji akcija upisa u Registar"; istaknula je Zrile poručila: "Nadamo se kako će se smanjiti potreba za organizacijom akcija upisa nakon što medicinske institucije budu imali dovoljno kapaciteta za samostalno prikupljanje uzoraka".