Zbog super jeftinih cijena i hrvatski hotelijeri sada su prisiljeni drastično obarati cijene

Turska se nakon nekoliko godina vraća na velika vrata na turističko tržište Mediterana. Turski turizam bio je u velikoj krizi od 2015. godine izazvanoj mahom političkim čimbenicima: terorističkim napadima, nestabilnom političkom situacijom, pokušajem vojnog puča, sankcijama Rusije nakon što je turska vojska oborila ruski borbeni zrakoplov...

Već lani ova je velika zemlja s golemim turističkim kapacitetima imala porast broja turista za 21 posto, došavši do brojke od 39,8 milijuna stranih turista i 29,5 milijardi američkih dolara prihoda, što je bio porast od 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Kad se zbroje i oni domaći, dolazi se do nevjerojatne brojke od čak 45 milijuna turista. Turska je time na 8. mjestu svjetske ljestvice zemalja po broju turista u 2018. te na 14. mjestu po prihodima od turizma. Za usporedbu, Hrvatska ima na godišnjoj razini oko 20 milijuna turista, a lani su prihodi od turizma iznosili 12 milijardi eura - piše Novac.hr u svojoj reportaži iz Turske uoči ovogodišnje turističke sezone.

'Jednom kad smanjite cijene, teško ih je ponovno vratiti'

Ove godine Turci očekuju oko 50 milijuna domaćih i stranih turista, a sve to utječe na pad potražnje u drugim mediteranskim zemljama, ponajviše u Španjolskoj koja je najveći konkurent Turskoj na Mediteranu. Turski "povratak u igru" odrazit će se i na hrvatski turizam, iako Hrvatska nema ni približno toliko hotela kao Turska niti "all inclusive" ponude po kojoj je ta turizam u toj zemlji najpoznatiji. Turska, primjerice, ne zna ni za definiciju privatnog smještaja, a ako slučajno bukirate putem Airbnba stan u Istanbulu, budite uvjereni da se on "renta" na crno, piše Novac.hr

"Imali smo veliku krizu nakon 2015. godine, kada nam je naglo pao broj turista i prihoda. Znači 2014. imali smo 39,5 milijuna turista i 647 dolara prosječne potrošnje po gostu. Ta je brojka u 2015. bila 36,2 milijuna turista, ali je potrošnja po gostu bila 715 dolara. Nije bilo jednostavno se vratiti, ali smo sve snage u to uložili i ove godine očekujemo značajne poraste. Cilj nam je do 2023. doći do 1000 dolara potrošnje po gostu", objašnjava Bekir Kopar iz turskog Ministarstva turizma i kulture.

S druge strane, Ferbal Yaman iz turske udruge hotelijera kaže da situacija nije tako bajna i da će toj zemlji trebati dosta vremena da se vrati na razinu iz svoje rekordne 2014. godine jer su prihodi još daleko ispod razine prije 2015. godine. Primjerice, cijena hotelske sobe u Turskoj 2014. je bila je oko 105 eura, danas je za 35 eura niža, a usprkos ogromnom porastu boja putnika, ovogodišnji prihodi neće biti viši.

"Jednom kada smanjite cijene, teško ih je ponovno vratiti. To će za nas biti težak i mukotrpan put. Još nismo ni blizu prosječnoj potrošnji turista koju smo imali te 2014. godine. Jednom kad se gost navikne da ste jeftini, uvijek misli da ste jeftini. To su izazovi s kojima ćemo se mi još neko vrijeme susretati", kazala je za Novac.hr Ferbal Yaman.

Dvije trećine kapaciteta u Antalyji i Istanbulu

No, Turska bi te izazove mogla uspješno savladati jer postoji sloga na svim razinama, a i tamošnja je ekonomija snažna i bez muke stvara svu potrebnu logistiku i infrastrukturu. Tamo država i privatni sektor zajedno donose odluke što je za njihov turizam strateški bitno i u tome su ustrajni. Ne odlučuju o nekom projektu kao strateškom, ako to uistinu nije. A ako jest, napravit će sve da se on realizira,piše Novac.hr. I Turska se poput Hrvatske suočava s problemom radne snage, ali još uvijek potrebe za kadrovima mogu sami podmirivati, s tim da je njiihov problem manjak stručnosti.

"To je naš problem, a kad smo vidjeli da smo u tome slabi, odlučili smo ove godine otvoriti deset novih ugostiteljskih i turističkih škola", kaže Bekir Kopar koji najavljuje i osnivanje krovne turističke organizacije koja ondje još ne postoji.

Većina hotelskih kapacitate u Turskoj koncentrirana je u Istanbulu i Antalyji. Te dvije destinacije drže dvije trećine prometa, a ostatak se realizira u manje razvijenim turističkim područjima. U Antalyji, glavnoj uzdanici turskog turizma, razvoj je počeo početkom osamdesetih godina. Dotad je to područje bila obična livada. Zbog ugodne klime tamošnji su hotelski kapaciteti (oko tisuću hotela s oko 700.000 kreveta) popunjeni čak osam mjeseci, a godišnje Antalya ima oko 14 milijuna turista, većinom Rusa, Nijemaca i Britanaca.

Godišnje u Antalyju dolazi 125.000 golfera

Zamah Antalyji dao je i golf-turizam.

"U Antalyi imamo 14 golf resorata koji su se počeli graditi 1993. godine i oni nam uvelike pomažu da proširimo naše poslovanje na čitavu godinu. Radimo cijele godine, a naši gosti većinom su Britanci, Nijemci i Skandinavci koji vole dolaziti ovamo zbog toga što ima toliki broj terena na tako malom mjestu, nisu daleko od aerodroma i imaju sve ostale blagodati. Godišnje nas posjeti 125 tisuća golfera, što je jedan posto od ukupnog broja gostiju koji dolaze u Antalyju, ali je zarada od golfa velika. Godišnje samo od naknade za igranje golfa imamo prihode od 70 milijuna eura. Ti gosti puno više troše od prosječnog gosta, negdje İzmeđu 1200 i 1500 eura prosječno", kaže za Novac.hr Cahit Sahin, koji vodi golf-resort Montgomerie Maxx Royal Golf Club

Danas se u Turskoj više ne ulaže toliko u kapacitete i nema više toliko državnih poticaja kao u vrijeme kada se Turska turistički uzdizala.

"Danas nema toliko poticaja, bar ne u Antalyji. Više ih je za neka druga područja, međutim nisu ni sva područja u Turskoj idealna za investicije u hotelijerstvo. Primjerice, obala Crnog mora je jako strma, tu su planine, velike šume. Zato je Antalya poseban slučaj. Međutim, u Antalyji su zauzeta sva područja uz more, odnosno veliki resorti okupirali su prvi red do mora, sada ostaju drugi i treći red na raspolaganju, ali ta područja nisu toliko interesantna", kaže Zafer Alkaya iz asocijacije Mediterranean Touristic Hoteliers Association - Union of Mediterranean Touristic Hoteliers and Operators.

Evo zašto all-inclusive u hotelu s 5 zvjezdica košta samo 1000 eura

Kaže da im u prosjeku danas za gradnju jednog hotela sa 5 zvjezdica i 200 ključeva treba između 150 do 300 tisuća eura po ključu. Slično je i u Hrvatskoj, samo je razlika u povratu investicije. Naime, u prosječnom turskom hotelu troškovi za zaposlene, odnosno radnu snagu, kreću se od 20 do 25 posto i prosječna plaća je oko 2500 lira, što je oko 2750 kuna. A zanimljivo je da po jednoj sobi imaju po jednog zaposlenika, što u Hrvatskoj nije slučaj. Osim toga, njihov PDV u turizmu iznosi samo 8 posto za smještaj, dok je u Hrvatskoj 13. U ugostiteljstvu je 18 posto, što je još uvijek puno manje od hrvatskih prilika, piše Novac.hr.

Turska je napravila i velik biznis s hranom. Za razliku od Hrvatske, u Turskoj se izravno s polja voće i povrće, meso, mliječni proizvodi i sve ostale namirnice distribuiraju u hotelske lance. Kada slijećete u Antalyu, prvo ćete vidjeti upravo staklenike, a ne more i hotelske lance. Čitava je dolina prekrivena plodnim i obrađenim poljima te staklenicima, a gotovo sve odlazi u turizam, dok se višak izvozi.

Na koncu, u Tursku većina turista dolazi posredstvom organizatora putovanja i turističkih agencija, dok u Hrvatsku većina stiže individualno.

"Naš turizam ovisi prvenstveno o njima. U vremenima krize hotelijeru je bitno da proda svoje kapacitete. Pitate se kako je moguće da se primjerice kod nas može ljetovati za tisuću eura u hotelu s pet zvjezdica, all inclusive uključujući i avionsku kartu. Odgovor leži u tome da su neki turoperatori i po dvije godine unaprijed zakupili kapacitete, pa su onda mogli davati takve popuste. Osim toga, velik dio njih ima i svoje čartere", zaključuje Ferbal Yaman iz turske udruge hotelijera.