Uzlet desnice: Euroizbore obilježio uspjeh ekstremnih stranaka

Europski izbori u nedjelju obilježeni su uspjehom ekstremnih desnih stranaka, što se najbolje vidi po pobjedi ultradesne Nacionalne fronte u Francuskoj.

Ultradesna Nacionalna fronta osvaja izbore u Francuskoj

Ultradesna stranka Nacionalna fronta osvojit će europske izbore u Francuskoj s 25 posto glasova, a socijalisti predsjednika Francoisa Hollandea na trećem su mjestu iza stranke desnog centra UMP, pokazuju u nedjelju rezultati triju izlaznih anketa.

Potvrdi li se rezultat Nacionalne fronte, bit će to prvi slučaj da na nacionalnim izborima pobjedi neka protuimigrantska i protueuropska stranka.

UMP osvaja oko 21 posto glasova, a vladajući socijalisti samo 14 posto u odnosu na 16,5 posto koliko su dobili na prethodnim europskim izborima 2009.

Prema agenciji Ifop, apstiniralo je 59 posto francuskih birača, manje nego što su predviđale neke druge agencije.

Nacionalna fronta zatražila raspuštaje francuskog parlamenta

Ultradesna Nacionalna fronta čelnice Marine Le Pen zatražila je u nedjelju raspuštanje francuskog parlamenta, nakon što su izlazne ankete pokazale da je njezina protuimigrantska i euroskeptična stranka pobjedila na izborima za Europski parlament u Francuskoj.

"Što drugo može predsjednik učiniti nakon ovakvog poraza?", rekla je Le Pen u stožeru stranke upitana treba li predsjednik Francois Hollande, čiji su vladajući socijalisti osvojili treće mjesto na euroizborima, raspustiti nacionalni parlament.

"Neprihvatljivo je da parlament kao predstavničko tijelo francuskog naroda bude tako nereprezentativan", istaknula je.

Merkel vodi, ali uzlet i antieuropske stranke

U Njemačkoj, unatoč vodstvu konzervativaca Angele Merkel, dobar rezultat zabilježila je nova antieuropska stranka AfD, Alternativa za Njemačku , osnovana u proljeće 2013. koja će ući u parlament sa 6,5 posto glasova.

Uspjeh protuimigrantskih stranaka

U Austriji stranka ekstremne desnice FPOe, Slobodarska stranka , dobila je čak 20,1 posto u odnosu na 13 posto prije pet godina.

Danska protuimigrantska Narodna stranka dobila je 23,1 posto glasova i tri zastupnička mjesta u Europskome parlamentu, pokazuju ankete. Vladajući socijaldemokrati su osvojili 20,3 posto glasova i tri zastupnika.

I u Finskoj je protuimigrantska i euroskeptična stranka Pravi Finci zabilježila bolji rezultat nego na prošlim izborima.

Povijesni rezultat eurofobnog Ukipa

U Velikoj Britaniji koja je u četvrtak glasovala prva s Nizozemskom, eurofobni Ukip mogao bi ostvariti povijesni rezulat.

Građani 21 zemlje EU-a glasovali su u nedjelju kako bi izabrali svojih šestotinjak zastupnika od njih ukupno 751 koliko će ih biti u novom sazivu EP-a. Izbori su počeli u četvrtak s Velikom Britanijom i Nizozemskom te se nastavili u petak i subotu kada je glasovalo pet zemalja.

Bugarska, Litva i Cipar desno, Rumunjska lijevo

Što se tiče ostalih članica Unije, na izborima u Bugarskoj, Latviji i na Cipru pobjeđuju konzervativci, dok u Rumunjskoj najveće izglede za pobjedu ima lijevi centar.

Konzervativna stranka GERB bivšeg bugarskog premijera Bojka Borisova osvojila je 28,6 posto glasova ili šest od 17 bugarskih mjesta u Europskom parlamentu, prenosi talijanska novinska agencija Ansa. Slijede socijalisti premijera Sergeja Staniševa s 19,8 posto glasova i pet mandata te turska manjinska stranka DPS koja je osvojila 14,9 posto glasova i tri mjesta u Europskom parlamentu.

Izbore na Cipru uvjerljivo osvaja vladajuća proeuropska Konzervativna stranka demokratskog sabora koja prema izlaznim anketama dobiva od 36,5 do 39,5 posto glasova, prenose svjetske agencije pozivajući se na ciparsku TV CYBC.

Na drugom je mjestu lijeva stranka AKEL s osvojenih 25,5 do 28,5 posto glasova, a na trećem Demokratska stranka koji bi trebala dobiti između deset i 12,5 posto glasova. Cipru pripada šest od 751 mjesta u Europskom parlamentu.

Konzervativci pobjeđuju i u Latviji gdje vladajuća stranka Jedinstvo premijerke Laimdote Straumjume može računati na četiri od osam mandata, javlja austrijska novinska agencija APA.

Izlazne ankete u Irskoj pokazuju da su nezavisni kandidati doživjeli značajan uspjeh, a odziv na izbore prešao je 51 posto. Stranka Fine Gael dobiva 22 posto kao i Fianna Fail. Sinn Fein će dobiti 17 posto glasova, a nezavisni kandidati 27 posto.

Siriza vodi u Grčkoj

U Grčkoj bi mogla pobijediti ljevica, pokazuju rezultati izlaznih anketa objavljeni u nedjelju nakon zatvaranja birališta.

Grčka stranka radikalne ljevice Siriza neznatno vodi pred desnom Novom demokracijom premijera Antonisa Samarasa, pokazuju izlazne ankete. Očekuje se da će Siriza na čelu s Aleksisom Tsiprasom, koji je kampanju gradio na kritici mjera štednje, dobiti između 26 posto i 30 posto glasova, a vladajuća Nova demokracija od 23 posto do 27 posto glasova Grka. S druge stranke političkog spektra neonacistička stranka Zlatna zora mogla bi osvojiti između osam i deset posto glasova.

Desnom centru 5 od 8 mjesta u EP-u

Oporbene stranke desnog centra u Sloveniji osvojile su, po neslužbenim informacijama, više glasova i zastupničkih mjesta od stranaka slovenske ljevice i liberalnih stranaka na europskim izborima održanim u nedjelju, koje je obilježila i vrlo mala izlaznost.

Službeni rezultati bit će objavljeni poslije 23 sata, a prema izlaznoj anketi agencije Mediana, koju je objavila televizijska postaja POP-TV, najviše glasova birači su dali oporbenoj Slovenskoj demokratskoj stranci (SDS) koja je dobila 24,6 posto glasova i koja će imati tri od slovenskih 8 zastupnika u Europskom parlamentu, čime je ponovila rezultat postignut na zadnjim izborima za Europski parlament 2009.

Na drugom je mjestu zajednička lista demokršćanske stranke Nova Slovenija (NSI) i Slovenske pučke stranke (SLS) sa osvojenih 15,2 posto glasova i dva osvojena zastupnička mjesta.

U Europski parlament, prema istoj projekciji, uvrstio se i nekadašnji direktor državne revizije Igor Šoltes čija je lista Vjerujem dobila 10,6 posto glasova. U europarlament se uvrstio i Ivo Vajgl koji je bio europski parlamentarac i u dosadašnjem sazivu, a sada se kandidirao na listi Demokratske stranke umirovljenika (DESUS), a lista DESUS-a dobila je 7,9 posto glasova.

Prema izlaznim anketama, europskim izborima najmanje mogu biti zadovoljni Socijalni demokrati (SD) čiju je listu vodio predsjednik stranke Igor Lukšič, ali se nije uvrstio u Europski parlament jer su glasači preferencijalnim glasovima u parlament izabrali Tanju Fajon, a stranka je sa 7,9 posto glasova prepolovila svoj rezultat i broj zastupničkih mandata u odnosu na prošle europske izbore.

Izbore za Europski parlament u Sloveniji obilježila je i vrlo mala izlaznost, a na birališta je izašlo manje glasača nego 2004. i 2009. godine, kad ih je glasovalo 28 posto.

Po podacima slovenskog izbornog povjerenstva, do 16 sati glasovalo je samo 16 posto birača, što je znatno slabije nego 2009. kada ih je do tog vremena glasovalo 19 posto.