U zraku nije bilo ovako malo CO2 od Drugog svjetskog rata. Pad emisija je ekstreman, možemo li spasiti planet?

Svjetska pandemija dovela je do toga da su mnogi prestali letjeti (pisali smo već o drastično smanjenom zračnom prijevozu i problemu parkiranja aviona koji ne lete), a ljudi se se u vleikom broju i prestali voziti se na posao, što dovodi do drastičnog pada emisija ugljičnog dioksida. Studija objavljena u utorak u časopisu Nature Climate Change otkriva da su globalne emisije ugljika na dnevnoj razini u travnju 17 posto niže od prosječnih dnevnih emisija u 2019. godini.

Rezultati su pokazali da se prosječna dnevna emisija smanjila za 18,7 milijuna metričkih tona ugljika u odnosu na prošlu godinu. To je razina emisija usporediva s 2006. godinom.

Smanjenje dnevne emisije ugljika u zraku je ekstremno i čudesno

"Bit će to najveći jednogodišnji pad od Drugog svjetskog rata, a možda i ikad", rekao je Robert Jackson, koautor studije, prenosi sciencealert . Da bi se utvrdio pad emisija ugljika, autori studije ispitali su podatke o emisijama iz više od 69 zemalja, uključujući SAD, i 30 kineskih provincija. Početkom travnja, otkrili su istraživači, regije odgovorne za 89 posto globalnih emisija bile su pod nekom vrstom "lockdowna", odnosno, karantene zbog koronavirusa. 

Sve zemlje sa strogim mjerama od početka travnja i kraja ožujka, doživjele su 50-postotni pad površinskog prijevoza (poput putovanja u automobilima) i 75-postotni pad zračnog putovanja. Ta dva sektora zabilježila su smanjenje emisija za 36, ​​odnosno 60 posto. 

Sveukupno, istraživači su procijenili da su emisije između siječnja i sredine travnja pale za ukupno 1,048 milijuna metričkih tona u odnosu na prošlogodišnji prosjek od 12 mjeseci. Oko 23 posto tog pada došlo je iz Kine, 20 posto iz SAD-a, a 9 posto iz Indije. Emisije su u prosjeku pale za 26 posto u zemljama na vrhuncu "zatvaranja".Smanjenje dnevne emisije CO2 od 17 posto "ekstremno je i vjerojatno dosad neviđeno", napisali su autori studije.

Ako se pred-pandemijski uvjeti vrate do sredine lipnja - što znači da se sve tvrtke ponovno otvaraju, a putovanje zrakoplovom i vozilima nastavlja na uobičajenim razinama - godišnja globalna emisija ugljika još uvijek će se smanjiti za 4 posto.  Prema Jacksonu, to je razina smanjenja emisija koja je svijetu potrebna svake godine kako bi ispunila klimatske ciljeve postavljene Pariškim klimatskim sporazumom, čiji je cilj ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 stupnjeva Celzijusa.

Promet i plinovi iz vozila ogroman su problem 

Autori studija pozivaju političare da uvedu zbog ekoloških čimbenika i dobitaka promjene u prometu i osobnoj mobilnosti.U Velikoj Britaniji, ministar prometa Grant Shapps obećao je 250 milijuna funti za poboljšanja biciklističke i pješačke infrastrukture. Druge zemlje također gledaju na slične planove. Ipak, logika sviju nas je ista: "Ako ne možete pješačiti ili voziti bicikl, ali imate pristup automobilu, koristite ga, umjesto da putujete autobusom, vlakom ili tramvajem" (kao što je rekao britanski premijer). 

Karantena je pokrenula pitanja i o drugim načinima zagađivanja. Jedan od vodećih stručnjaka u Velikoj Britaniji, profesor Frank Kelly, iz King's Collegea u Londonu, rekao je da zna da dizelski automobili emitiraju daleko više zagađenja nego što se oglašava.

Govoreći na Radiju 4, rekao je da je njegov tim otkrio ogromnu neusklađenost između emisija koje su proglasile automobilske tvrtke i stvarnih očitanja na cesti. U međuvremenu, za vrijeme krize Covid-19, rekao je da su razine zagađivanja NO2 u Londonu pale do 60% od pada prometa u zastoju.

"Velika je briga što će se ljudi prirodno htjeti vratiti svojim automobilima da bi otišli na posao. To bi moglo vratiti emisije na istu razinu ili čak i višu nego prije, kad se svi vrate natrag", rekla je Corinne Le Quéré, jedna od autorica studije.

Znanstvenici kažu da su potrebne temeljne, sistemske promjene ako se krivulja emisije spljošti na način koji bi ograničio najgore utjecaje klimatskih promjena. Kad je u pitanju prijevoz, ogromne su mogućnosti - prema profesorici Le Quéréu nakon globalne financijske krize 2008. godine neke vlade poput Kine, SAD-a i Njemačke uložile su značajna ulaganja u vjetar i solarnu energiju, što je smanjilo cijene tih obnovljivih izvora, prenosi BBC .

Sada je trenutak za akciju 

Autori najnovije analize o emisiji ugljika ukazuju na činjenicu daje potreban drastičan korak da se CO2 i dalje smanjuje u atmosferi.  

"Mislim da smo na raskršću. I u ovom trenutku, kao što je rekao britanski premijer Boris Johnson, možemo ići bilo kojim putem." "Govorio je o svom zdravlju, ali ovdje govorimo o zdravlju planete."