Vrtoglava cijena, kod nas košta 50 eura, a u Italiji 20: Zašto je to tako? Norvežani otkrili razlog

Jedni ga vole na bijelo, drugi na crveno, jednima miriše, drugima smrdi, ali svi ga plaćamo preskupo. Vjerojatno najskuplje u Europskoj uniji. Gotovo da vam se isplati zaletjeti se do Italije samo po bakalar: jer tamo ćete ga naći po cijeni od 20 eura, u Hrvatskoj je kilogram dostigao cijenu i od 60 eura. Zašto suhu ribu plaćamo kao suho zlato: odnosno skuplje od jastoga i koliko košta drugdje.

SMANJENE LISTE ČEKANJA /

Ministar zaprijetio, liječnici poslušali: 'Tko ne radi svoj primarni posao, neće smjeti ni privatno'

Iz norveških dubina vadi se kultno hrvatsko božićno jelo. Svježeg ga rijetko vidimo, prije sušenja i rasta cijene.

Inflacija je tipični razlog za rast cijene, a iz norveške tvrtke za Danas.hr je stiglo i detaljnije obrazloženje.

Razlozi poskupljenja

"Imate zabranu uvoza ruskog bakalara, ali i kvote za izlov bakalara koje su se drastično smanjile. Ove godine se kvota za izlov smanjila za 20 posto, a dogodine će za još toliko", kazala je Cathrin Rabben, menadžerica norveške ribarske firme ODE.

Manji izlov je razlog za poskupljenje divljeg bakalara, ali zašto je i onaj iz uzgoja poskupio?

"Nema nikakvih objašnjenja osim činjenice da ljudi žele bakalar. Pa ako ga žele, nabij im cijene. Hrvati vole da ih se dere, pa neka ih se dere", kazao je Jurica Gašpar, urednik portala Morski.hr

Cijena kilograma bakalara u jednom hrvatskom trgovačkom lancu skočila je s 26,50 eura 2021. godine, na 51,40 eura ove godine. U isto vrijeme njegova cijena u Portugalu, Francuskoj i Španjolskoj je između 14 i 17 eura.

POGLEDAJTE VIDEO: Optimistična prognoza HNB-a za 2024. godinu: Plaće će rasti, a inflacije i cijene stanova će padati!

"Bakalar je u većini europskih zemalja svakodnevna riba. Hrvatska ima običaj da ga konzumira u vrlo kratkom periodu godine. Naravno da se tu stvara odnos između ponude i potražnje, u korist ponude", kazao je ekonomski analitičar Damir Novotny.

Jednostavnije rečeno, da ga jedemo češće možda bi bio jeftiniji. Možda ga ne jedemo češće, ali ga jedemo odavno.

"Taj kult je krenuo još od Mletačke Republike kad je jedan Mlečanin bio nasukan, prema predaji, na obalama Norveške. Bio je poduzetan i vidio da tamo suše ribu, pa ju je dopremio na ove prostore", govori Gašpar.