Tomašević i Selak Raspudić žustri u debati: Provjerili smo tko je govorio istinu, a tko bacao prašinu u oči!

Nakon sučeljavanja kandidata za gradonačelnike Splita i Rijeke, na red je stigla i završna debata – ona za čelnu poziciju glavnog grada.

U RTL-ovom studiju u četvrtak su se sučelili aktualni zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, kandidat koalicije Možemo! i SDP-a, te nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić. Debatu je moderirao urednik i voditelj Adrian De Vrgna. 

U RTL Detektoru provjerili smo istinitost navoda koje su ovo dvoje kandidata rekli u debati. 

 

Selak Raspudić o pomoćnicima u nastavi

Selak Raspudić u RTL-ovom duelu rekla je da pomoćnici u nastavu u zagrebačkim školama imaju duplo manju stanicu od nastavnika koji predaju građanski odgoj. 

"Primijetila sam kolika je satnica za pomoćnike u nastavi za djecu s teškoćama i kako je ona duplo manja od satnice koja se daje za građanski odgoj što je meni ne prihvatljivo", rekla je Selak Raspudić. 

 

Ovu tvrdnju treba uzeti s oprezom. 

Pitali smo Grad Zagreb kolike su satnice pomoćnika u nastavi i nastavnika koji podučavaju građanski odgoj.

Iz gradske uprave za RTL Detektor uvodno su naglasili kako plaće za ova dva radna mjesta nisu usporedive jer je za jedno uvjet završena srednja škola, a za drugo završeno visoko obrazovanje. 

Naime, Zakon o osobnoj asistenciji za radno mjesto pomoćnika u nastavi i nastavnika u školi utvrđuje uvjet završene srednje škole, dok Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi za sve nastavnike u školama, pa tako i nastavnike građanskog odgoja, utvrđuje uvjet završenog visokog obrazovanja. 

Satnica pomoćnika u nastavi u ovom je mandatu povećavana je u pet navrata te danas iznosi 8,25 eura bruto, dvostruko više nego što je iznosila 2021. godine te 10 posto više od nacionalno propisane. 

S druge strane, satnicu svih nastavnika u Hrvatskoj određuje Vlada Republike Hrvatske.

"Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih objavilo je da je prosječna neto plaća nastavnika 1604 eura. Ovo uključuje sve zaposlene nastavnike svih godina staža, te iznosi 9,21 euro neto ako osoba radi 174 sati mjesečno. Ako nastavnici građanskog odgoja nastavu odrađuju kao prekovremeni rad, on se plaća više nego redovan rad i u Gradu Zagrebu satnica je 9,95 eura neto", pojašnjavaju iz zagrebačke gradske uprave.

Ipak, Ivana Tirić, koja ima svoj računovodstveni posao, pomogla nam je u računici kojom bi se moglo usporediti koliko je tko plaćen ako bi pod istim uvjetima imao 174 sati mjesečno rada.

Hipotetska računica

Naime, ako se hipotetski postavi da dvoje ljudi radi isti fond sati, uspoređujući neto i bruto iznose, zaista ispada da pomoćnici u nastavi zarađuju manje od nastavnika koji predaju građanski odgoj. 

Ako bi hipotetski računali koliko bi netko od njih zaradio da živi u Zagrebu i da ima mjesečni fond sati od 174, da pritom nema olakšice na dijete nego samo osobni odbitak od 600 eura, tada računica izgleda ovako: 

Pomoćnik u nastavi sa satnicom od 8,25 eura bruto, mjesečno bi imao 1435,50 bruto ili 1022,26 neto. 

Nastavnici građanskog odgoja koji imaju satnici od 9,21 eura neto za isti fond sati, primili bi 2377,51 euro bruto ili 1602,54 eura neto. 

Dodatno, nastavnici građanskog odgoja koji primaju 9,95 eura neto prekovremeno za isti fond sati primili bi 2388,80 eura bruto ili 1609,50 eura neto. 

Računovotkinja Ivana Tirić dala nam je ovaj izračun i pojasnila razliku neto i bruto plaće: „U Hrvatskoj se savjetuje da se uvijek ugovara bruto plaća u koju je uračunat trošak poslodavca za mirovinsko osiguranje i porez kao i neto iznos koji se isplaćuje radniku. Bruto 2 predstavlja zbroj bruto 1 plaće i trošak zdravstvenog osiguranja“. 

Dakle, ako se usporede ova tri iznosa, ispada da su pomoćnici u nastavi manje plaćeni od ovih drugih, ali ipak ne duplo manje.

Selak Raspudić o saborskim mandatima

U duelu Selak Raspudić je aktualnom gradonačelniku Tomaševiću, predbacila da si je osigurao rezervno mjesto na nacionalnoj razini - ako ne dobije novi mandat.

"Podsjetit ću naše građane da se vi itekako borite i čuvate mjesto na nacionalnoj razini jer ste izašli na izbore za Hrvatski sabor. Ne samo vi, nego i gospođa Dolenec i gospodin Korlaet. Cijela gradska uprava si je sačuvala rezervnu stolicu u Hrvatskom saboru u slučaju da ne uspije sačuvati još jedan mandat u Gradu Zagrebu. To je figa u džepu i to je ono što naši građani ne znaju", rekla je Selak Raspudić.

Ova tvrdnja je točna.

Na zadnjim parlamentarnim izborima, koji su se održavali 17. travnja 2024. godine, na izbornim listama bili su gradonačelnik Tomislav i Tomašević, njegova zamjenica Danijela Dolenec i drugi zamjenik Luka Korlaet.

Grad Zagreb podijeljen je na tri izborne jedinice - prvu, drugu i šestu. U svima njima, politička platforma Možemo! izišla je na izbore samostalno. 

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec bila je nositeljica liste u drugoj izbornoj jedinici. Možemo! je osvojio 10.225 glasova (11,57 posto) i jedan mandat. Dolenec je dobila najviše preferencijalnih glasova, ukupno 2928 (28,63 posto).

Aktualni gradonačelnik Tomislav Tomašević bio je nositelj liste u šestoj izbornoj jedinici. Možemo! je to osvojio 35.068 glasova (21,39 posto) i tri mandata. Tomašević je dobio najviše preferencijalnih glasova, ukupno 14.727 (41,99 posto).

Zamjenik Luka Korlaet nije izišao na izbore ni u jednoj zagrebačkoj jedinici. Naime, bio je nositelj liste u trećoj, koja obuhvaća cijelu Međimursku, Krapinsko-zagorsku i Varaždinsku županiju te sjeverozapadni dio Zagrebačke županije. Možemo! je tu osvojio 13.229 glasova (6,24 posto) i jedan mandat. Korlaet je osvojio najviše preferencijalnih glasova 1773 (13,40 posto).

Zakon propisuje da zastupnik u Saboru ne može biti i gradonačelnik Grada Zagreba ili njegov zamjenik jer su to nespojive dužnosti. No osvoji li mandat, onaj zastupnički može staviti u mirovanje, a konzumirati ga tek po završetku mandata u Gradu Zagrebu.

To su učinili Tomašević, Dolenec i Korlaet. Svoj zastupnički mandat stavili su u mirovanje, pa je umjesto Tomislava Tomaševića u Sabor ušla Rada Borić, umjesto Danijele Dolenec Jelena Miloš, a umjesto Luke Korlaeta Dubravka Novak.

Zamjenicima će zastupnički mandat trajati sve dok svoje pravo ne aktiviraju Tomašević, Dolenec i Korlaet. Ako u nedjelju obnove svoje mandate, i dalje će njihove dužnosti biti nespojive.

Naravno, ostaje im pravo da svoj mandat koji su osvojili na parlamentarnim izborima konzumiraju ako se u jednom trenutku odreknu onog gradonačelničkog.

 

Tomašević o Čermakovim neboderima

U debati se otvorilo pitanje građevinskog projekta umirovljenoga generala Ivana Čermaka, odnosno nebodera koji bi se trebali početi graditi u drugoj polovici ove godine.

Tomašević je na prozivke o pogodovanju u RTL-ovu studiju rekao: “Kako je moglo biti pogodovanje kad je imao važeći urbanistički plan uređenja za 2005. po kojem je mogao graditi preko 30 katova. A onda je počela procedura još za vrijeme Bandića i završena tek za 4 godine – 2024. – i smanjena katnost za duplo manje - s 55.000 GBP-a (op. a građevinska bruto površina) na 35.000 GBP-a“.

Ova tvrdnja je točna. 

 

Naime, provjeravali smo istinitost tvrdnje koja se odnosi na dio izjave vezane uz urbanistički plan te proceduru koja je dovela do mogućnosti gradnje ovog projekta. 

Povijest ovog projekta seže još iz 2000.-ih, o njemu se pisalo i u vrijeme dok je Čermak bio pritvoren u Den Haagu. Riječ je o projektu izgradnje nebodera na zapadnom ulazu uz Zagreb, uz današnju Zagrebačku aveniju na području Jankomira. Od samih prvih medijskih napisa, bila je riječ o impozantnom zdanju koje bi plijenilo pažnju svakog tko bi ulazio sa zapadne strane u grad. Kolokvijalno su projekt svojedobno nazvali "pijani blizanci" jer je prema ranijoj ideji to trebao biti projekt s dva nebodera od kojih bi se jedan gotovo naslanjao na drugi. Da se ostvarila tadašnja ideja da visina nebodera bude 145 metara, to bi bila najviša građevina u čitavoj Hrvatskoj.

Još se 2008. u Poslovnom dnevniku pisalo o tome kako su se zbog projekta pokretale izmjene urbanističkog plana. Naime, ranije se u originalnom planu na tom području nisu mogli graditi visoki objekti, ali se 2007. promijenio GUP kojim se dozvolilo da se visoki projekti grade uz važne gradske prometnice.

"Čermakova tvrtka zatražila je izmjenu, a Poglavarstvo joj je udovoljilo i pokrenulo proceduru izmjena jer se zemljište nalazi uz Ljubljansku aveniju (današnju Zagrebačku aveniju op.a)", pisao je svojedobno istraživački novinar Ivan Pandžić u Poslovnom dnevniku. Najavljivalo se tada da će neboderi biti izgrađeni do 2011. Ili 2012.

A onda su slijedile godine blokade projekta od strane Skupštine grada.

Kako je 2011. objavio Tportal, plan uređenja Slobodne carinske zone Jankomir u proceduri je bio od 2005. godine, a otad se tri puta povećavao broj etaža Čermakovih blizanaca čija se katnost s početnih 25 podigla na 34 kata. U to vrijeme je Odbor za statut, poslovnik i propise upozorio i na to da se predloženim izmjenama nisu osigurale nove pješačke zone, niti veze sa Starim Savišćem i Zagrebačkom avenijom, a mimo odluke je i izgrađenost čestice koja je s 50 povećana na 60 posto, a obvezan prirodni teren smanjen s 20 na 15 posto.

Projekt se 13 godina blokirao u Skupštini grada, ali lani se pristupilo izmjenama Urbanističkog plana uređenja (UPU) kojim su se otvorila vrata projektu. Inicijator izmjena UPU-a bio je upravo Čermakova tvrtka Crodux plin, a zanimljivo je kako je još 2020. godine upravo Čermakova tvrtka predložila financiranje izmjene plana, o čemu je pisao i istraživaćki novinar Pandžić. Četiri dana prije smrti Bandić potpisuje zaključak da su izmjene opravdane.  

Za RTL Detektor Pandžić je izjavio: "Zapravo, ovakva praksa je uobičajena i u 20 godina svog istraživačkog novinarskog rada, često sam se susretao upravo s identičnim primjerima - da investitori iniciraju, a onda i financiraju, izmjene urbanističkih planova. Možda dvojbeno, ali takva je praksa."

I dok se sve pokrenulo još u vrijeme Bandića, Tomaševićeva uprava nastavila je proceduru vezanu za UPU. 

U službenom Glasniku Grada Zagreba objavljen je Ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta za izradu izmjena i dopuna Urbanističkog plana uređenja Slobodne carinske zone Jankomir kojim se pokrenula izmijena UPU-a i on se može naći OVDJE. Potpisao ga je Tomislav Tomašević, a u ime Crodux plina potpisala ga je predsjednica uprave Draga Antić.

Na internetu je dostupan i prijedlog Izmjene i dopune spomenutog UPU-a slobodne carinske zone Jankomir (može se pronaći na poveznici OVDJE),i po njemu se na kraju i postupilo i njime se omogućila realizacija projekta. U tom dokumentu ono najbitnije za projekt vidljivo je u članku 9.a i odnosi se na katnost i građevinsku bruto površinu koje su se smanjivale i koje Tomašević spominje u RTL-ovoj debati.

 

 

 

Konačno, Skupština grada je 3. listopada 2024. donijela Odluku o donošenju Urbanističkog plana uređenja Slobodne carinske zone Jankomir kojim je defacto omogućena gradnja Čermakovog nebodera, a detalji se mogu pronaći OVDJE. 

"Pijani blizanci" do danas su se "otrijeznili" pa se i izgled projekta promijenio. Odustalo se od dva nebodera, sada je plan graditi neboder u obliku piramide, što je potvrdio i sam Čermak za 24sata, a prenio je Express. 

Na kraju - kronologija ovog projekta potvrđuje izjave Tomaševića da je procedura krenula još za vrijeme Bandićeve administracije i da se do danas smanjila katnost projekta. 

Selak Raspudić o gospodarenju otpadom

U raspravi je Selak Raspudić potegnula pitanje strateškog dokumenta o gospodarenju otpadom i kazala kako gradonačelnik Tomašević nije donio novi Plan o gospodarenju otpadom.

"Je li imamo Plan o gospodarenju otpadom? Nemamo Plan o gospodarenju otpadom. Što vas je spriječilo da to riješite? To se po zakonu moralo donijeti", rekla je Selak Raspudić.

Ova tvrdnja je točna. 

U Gradu Zagrebu na snazi je Plan o gospodarenju otpadom koji je donijela Gradska skupština na 13. sjednici, 24. svibnja 2018. i to za razdoblje od šest godina. 

Plan o gospodarenju otpadom Zagreba dostupan je OVDJE. 

Kako je međuvremenu promijenjen Zakon o gospodarenju otpadom, a Vlada je donijela novi krovni dokument (Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2023. do 2028. godine), dana je obveza županijama i Gradu Zagrebu da donesu novi Plan do 1. siječnja 2024. godine.

Grad Zagreb to nije učinio u zakonskom razdoblju, i nije jedini. Prema bazi podataka Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, Plan su do sada napravile tek Varaždinska, Osječko-baranjska i Bjelovarsko-bilogorska županija.

Bazu podataka Ministarstva možete vidjeti OVDJE.

Ministarstvo navodi da u svim gradovima i općinama do donošenja novog Plana na snazi ostaju postojeći Planovi gospodarenja otpadom u skladu s prijašnjim Zakonom i za koje postoji obveza podnošenja izvješća.

Tomašević o Pripuzu

Voditelj i urednik Adrian de Vrgna pitao je Tomaševića jesu li ugovori s (Petrom op.a) Pripuzom skuplji od ranijih u vrijeme Bandića?

Tomašević nije htio izrijekom odgovoriti na postavljeno pitanje nego je naveo: "Inflacija je stalno, tako da vi po zakonu, kad imate postupak javne nabave, morate uzeti onu najbolju ekonomsku ponudu. Inflacija je, rastu i cijene, ali isto tako sam rekao da sve što Grad može raditi sam bez privatnih poduzeća u gospodarenju otpada - radit će sam. Tako da CIOS grupa više ne obrađuje glomazni otpad grada nego se to prebacilo na gradsko poduzeće Čistoću i time smo uštedjeli nekoliko milijuna eura godišnje."

 

 

Ova tvrdnja Tomaševića je točna, ali nije odgovorio na postavljeno pitanje pa je bitan kontekst izrečenog.

Podsjetimo, Tomašević je prije dolaska na vlast govorio da će Petar Pripuz izgubiti poslove odvoza otpada iz Zagreba. To se dogodilo samo djelomično - CIOS grupa zaista ne obrađuje više glomazni otpad, ali Pripuzove tvrtke i dalje posluju s Gradom, jedan od poslova je - na primjer - upravljanje odlagalištem Jakuševec kojim upravlja zajednica tvrtki koje su dobile taj posao i to su  HIS, Tigra, EKO-FLOR PLUS i C.I.A.K.

No kako bi se mogao šire shvatiti odnos Grada Zagreba i Pripuza, treba prisjetiti da je Pripuz 5. lipnja 2024. uputio otvoreno pismo u kojem je reagirao na ranije izjave Tomaševića kojima je komentirao navode oporbe kako se povećao broj ugovora koji je potpisan s njima te rekao da su se, otkako je on gradonačelnik, prihodi grupacije od Grada i gradskih poduzeća prepolovili. Pripuz je u svom otvorenom pismu javnosti ustvrdio da su tvrtke članice CIOS grupe, izravno ili putem nositelja zajednice ponuditelja, tijekom cijelog mandata bivšeg gradonačelnika Milana Bandića ostvarile prihod kroz okvirne sporazume od ukupno 19,69 milijuna eura (bez PDV-a), od čega gotovo 12 milijuna eura za usluge preuzimanja otpada u sklopu sanacije posljedica potresa 2020. godine. Naveo je tada I da je u Tomaševićevom mandatu je prihod već dosegao 19,6 milijuna eura (bez PDV).

No Tomašević je na sjednici Gradske skupštine potkraj lipnja iznio da je tvrtkama Petra Pripuza ukupno je isplaćeno 7,9 milijuna eura za oporabu otpada.

No priča o Zagrebu, otpadu i Pripuzu se dodatno zakomplicirala kada je Sandra Benčić, saborska zastupnica platforme Možemo! na konferenciji za novinare napala Pripuza zbog tužbe koju je podnio zbog povrede ugleda i časti i ustvrdila da se “s njim ne može dogovarati”.

Tada je Pripuz iznio nove navode o poslovima s Gradom. Pripuz je u odgovoru Sandri Benčić ustvrdio da je s Gradom Zagrebom i javnim tvrtkama u vlasništvu grada CIOS grupa ugovorila poslove vrijedne 41 milijun eura.

U tom odgovoru, koji je poslao krajem 2024. godine, naveo je: "Povezano s frazom koju bespredmetno ponavljate, a ta je da se s vama 'ne može dogovarati', moram, gospođo Benčić podijeliti s Vama pitanje koje mi se iz dana u dan nameće – zašto bismo se i oko čega uopće dogovarali kada su s članicama CIOS grupacije, samo u tekućoj godini, kroz dva transparentna postupka nabave, s Gradom Zagrebom, odnosno Zagrebačkim holdingom ugovoreni poslovi za istu vrstu usluga po dvostruko višim cijenama u odnosu na prethodno razdoblje. Vrijednost ta dva ugovora je 41 milijun eura bez PDV-a, a osobno ih je potpisao gradonačelnik Tomislav Tomašević – ujedno i drugi koordinator Platforme Možemo!".

Ako je suditi prema ranijim Pripuzovim izjavama da je u vrijeme Bandića prihod od okvirnih sporazuma bio 19 milijuna eura (bez PDV-a), a potom da je s Gradom u vrijeme Tomaševića kroz dva ugovora imao posao od 41 milijun eura (bez PDV-a), tada bi odgovor na pitanje u RTL-ovoj debati bio da je Tomaševićeva gradska vlast potpisala veće ugovore od Bandićeve.

Tada je i Tomaševićeva tvrdnja u RTL-ovoj debati "da inflacija i da rastu cijene" točna.

Dodajmo i to da smo o svemu pitali i Grad Zagreb i CIOS, te da niti jedna strana nije htjela iznijeti točne podatke o ugovorima i poslovima.

Iz Grada Zagreba su nam odgovorili: "Po preuzimanju upravljanja Gradom od strane ove gradske uprave, gdje god je to bilo moguće gradske tvrtke preuzele poslove zbrinjavanja otpada, pa tako npr. privatne tvrtke više ne zbrinjavaju glomazni otpad već to radi Zagrebački holding. Uz to, predstavili smo projekt izgradnje Centra za gospodarenje (CGO) u Resniku do kraja 2028. godine. Imamo definiranu tehnologiju, lokaciju i sredstva za izgradnju, te nikad nismo bili bliže izgradnji CGO-a, i držimo se hodograma izgradnje usvojenog u Skupštini prošle godine. Izgradnjom CGO-a, u cijelosti će prestati potreba za angažmanom privatnih tvrtki na zbrinjavanju otpada u Gradu Zagrebu, čime će se ujedno omogućiti zatvaranje odlagališta Jakuševec."

Pitali smo i CIOS o svemu te su i oni naveli: "Kako se konkretna tema često koristi u političkom kontekstu na lokalnoj razini, a uzimajući posebno u obzir završno razdoblje predizborne utrke, željeli bismo u najvećoj mjeri, kao i uvijek, biti korektni i neutralni, zbog čega Vas, vezano uz odgovore na postavljena pitanja, upućujemo na službene i javno dostupne izvore, odnosno resorne službe Grada Zagreba, internetsku stranicu lokalne samouprave te elektronički oglasnik javne nabave na kojem se redovito objavljuju obavijesti o sklopljenim ugovorima sa svim bitnim elementima istih."

No da Grad Zagreb itekako ugovora poslove s CIOS-om potvrdio nam je i Ivan Pandžić iz 24sata koji nam je ustupio odgovor koji je on dobio izravno od CIOS-a u jednom svom istraživačkom radu. Tada su mu odgovorili koliko je poslova CIOS naplatio od Grada u periodu od 2013. do 2020. (za vrijeme Bandića), a koliko nakon toga sve do rujna 2023. 

U svom odgovoru koji su poslali 21. listopada 2023. iz CIOS grupe naveli su da su Gradu ispostavili račune u ukupnom iznosu od 19,7 milijuna eura u periodu od od 2013. do 2020. godine. Dodatno, u razdoblju od 2021 do rujna 2023. sveukupni iznos ispostavljenih računa Grada bio je 13,7 milijuna eura.

 

Tomašević o zapošljavanju u Holdingu 

Urednik i voditelj Adrian De Vrgna pitao je aktualnog gradonačelnika Tomislava Tomaševića koliko je u njegovom mandatu ljudi dobilo otkaz, a koliko ih je zaposleno u zagrebačkom Holdingu.

Tomašević je odgovorio: "700 ljudi je dobilo otkaz kroz restrukturiranje i oni su bili višak u administraciji. Zaposlili smo 600 ljudi na operativnim poslovima. To su operativni radnici koji kose travu, popravljaju rupe na cestama, odvoze otpad", rekao je Tomašević.

Ova tvrdnja je točna.

Iz Holdinga su za RTL Detektor potvrdili da je početkom 2022. utvrđeno 688 administrativnih radnika viška, a da su zaposlili operativne radnike koji su im kao komunalnom društvu potrebniji.

"U podružnicama Zrinjevac, Čistoća, Zagrebačke ceste i Gradska groblja, do kraja 2024. godine zaposleno je 580 dodatnih operativnih radnika i to na poslovima održavanja javnih gradskih površina, odvozu otpada i slično", dodali su iz Holdinga.

Selak Raspudić i CGO-u

"Što ete učiniti ako ne isporučite taj centar za gospodarenje otpadom ako ne isporučite Centar za gospodarenje otpadom za naredne četiri godine? Tko će za to snositi odgovornost? Jednom Bikarcu je trebalo 18 godina. Stručne su procjene minimalno pet godina kada bi sva dokumentacija bila u redu, a već se sad brlja s dokumentacijom. I tko će onda za to odgovarati", ustvrdila je Selak Raspudić u debati.

 

Ova izjava je točna.

Gradonačelnik Tomašević je 26. ožujka ove godine predstavio idejni projekt Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Zagreb i riječ je o postrojenju za sve frakcije otpada koje bi se trebalo graditi u Resniku. To je preduvjet da se potom prestane odlagati otpad na Jakuševcu i da se odlagalište zatvori.

“Zagreb nikada nije bio bliže izgradnji CGO-a. Imamo lokaciju, tehnologiju, a projekt je usklađen s najvišim standardima Europske unije, te smo u razgovorima s Europskom investicijskom bankom što se tiče financiranja", rekao je tom prilikom Tomašević.

U njemu bi se otpad mehanički-biološki obrađivao, u njemu bi trebala biti sortirnica, kompostana i postrojenje za mehaničku obradu miješanog komunalnog otpada, potom bioplinsko postrojenje za proizvodnju električne energije. Kapitalni troškovi projekta iznose oko 140 milijuna eura. Detalje projekta možete vidjeti OVDJE.

Rekao je da je rok za puštanje u rad CGO-a kraj 2028. godine. 

Stručnjakinja za gospodarenje otpadom, prof. Aleksandra Anić Vučinić potvrdila je da su ovako kratki rokovi nerealni te da su dosadašnja iskustva pokazala da za ovakve projekte treba više od pet godina. 

"U Hrvatskoj su četiri centra za gospodarenje otpada i sva su se gradila više od 10 godina. Realno je očekivati da će u nečemu možda zapeti u Zagrebu i sasvim je izvjesno da će sve trajati najmanje sedam godina i to ako budu jako dobri u Gradu Zagrebu u realizaciji ovog projekta. Po meni 2028. godina nije realna jer samo postupak procjene traje jednu godinu - najmanje, a Grad Zagreb nije još ni počeo s time", navela je prof. Anić Vučinić.