Unatoč debelom manjku, država im nudi toliko loše uvjete da ni ne pomišljaju prihvatiti posao

U školama upozoravaju na eskalaciju problema koji osjećaju godinama - sve teže dolaze do profesora fizike, matematike, kemije i informatike, a situaciju im otežava manjak profesora ovih struka na Zavodu za zapošljavanje, piše Jutarnji list.

U ponudi burze najbrojniji su razredni učitelji, nastavnici tjelesnog, profesori filozofije i povijesti, ali ne i prirodnjaci. Natječaje za njih ponavljaju po nekoliko puta, pogotovo kada je riječ o radnome mjestu na odredeno vrijeme, navodi dnevnik, dodajući da nastavnici iz tzv. STEM područja odlaze u realni sektor, u kojem dobivaju dvostruko veće plaće.

Dva mjeseca tražili profesora

"Kada raspišemo natječaj na određeno, bez obzira na koju duljinu, fizičara i matematičara de facto je nemoguće naći. U skoroj budućnosti ostat ćemo bez tog kadra. Moramo biti svjesni da dobrog školstva nema bez dobrih nastavnika upozorava Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga.

Riječ je o jednoj od najvećih škola u Zagrebu, koja od jeseni prelazi na rad u jednoj smjeni. Učenika ima, no sve teže dolaze do zamjene za profesore na bolovanju ili porodiljnom. Profesora fizike tražili su dva mjeseca. Pritom je, upozorava Stić, stvarno stanje vidljivo u školama izvan većih gradova, gdje se natječaji za profesore ponavljaju po šest, sedam puta.

Sramotne povišice od 3 posto

"Zadnji je trenutak da se napravi dobra mreža škola i da plaće učitelja ne idu gore sramotnih tri posto nego 20, sa svim odgovornostima koje slijede iza toga", poručuje Stić.

Na problem su za Jutarnji ukazali i ravnatelj Osnovne škole Antuna Mihanovića Petropoljskog u Drnišu Saša Kolombo i ravnatelj škole u Strizivojni Andro Mršić koji predlaže da se dopusti svim učiteljima razredne nastave s pojačanim predmetom i položenim stručnim ispitom da predaju u predmetnoj nastavi.

"Moramo se pomiriti s tim da onaj tko je završio FER ili PMF neće raditi u školi za 5000 kuna. Sada o tome treba govoriti, da se stvari ne bi raspale za pet godina", objašnjava ravnatelj zagrebačke V. gimnazije Tihomir Engelsfeld.

I Divjak priznala problem

Da problem deficita STEM struke u školama nedavno je upozorila i ministrica Blaženka Divjak. Na upit kolika je potražnja za nastavnicima deficitarnih struka i koliko ih je ukupno zaposleno u šolama, u Ministarstvu obrazovanja nemaju odgovor.

"Po njima, sustav u posljednjih pet godina bilježi pad broja djece i rast broja nastavnika. U osnovnim školama u studenome 2014. bilo je zaposleno 33.466 odgojno-obrazovnih radnika, a u studenome 2018. njih 1201 više. U srednjim školama 2014. radilo je 18.895 nastavnika, 419 manje nego 2018. Na ukupnoj razini svih zaposlenih u školama, u osnovnima je njihov broj u pet godina porastao za 1482, a u srednjima za 369", piše Jutarnji list.