Stručnjak tvrdi: 'Ovo je mogla biti najgora nesreća u povijesti! Prioritet je ova mjera'

U srijedu poslijepodne u teškoj prometnoj nesreći na križanju Ulice Slobode i Velebitske u Splitu poginula je 67-godišnja biciklistica. 

Do tragedije je došlo kada je vozač električnog vozila Tesla, star 33 godine, izgubio kontrolu nad autom i sletio na nogostup gdje je udario ženu na biciklu. Vozač je iz smjera Ulice Domovinskog rata pri velikoj brzini došao do križanja, no iz još nepoznatih razloga izgubio je nadzor nad vozilom.

Na mjesto nesreće odmah su pristigli hitna pomoć i policija, a vozač je priveden i zadržan na kriminalističkom ispitivanju. Iako je iz automobila izašao bez ozljeda, vozač je sada pod istragom zbog izazivanja prometne nesreće s tragičnim posljedicama. 

ŠOK I TUGA /

U stravičnoj nesreći u Splitu poginula biciklistica: Vozač Tesle uhićen i priveden

'Prometno-tehnički najgora nesreća'

O nesreći se oglasio i prometni stručnjak prof.dr.sc. Željko Marušić koji smatra da je 'krajnje neodgovorni 33-godišnji vozač punom snagom od 1034 KS sumanuto jurio prema raskrižju, kao da je na utrci, a ne na gradskoj prometnici kojom djeca idu u obližnju školu zato što je mogao i nimalo se nije plašio da bi zbog takve vožnje mogao biti kažnjen'.

Prenosimo Marušićeva razmišljanja objavljena na autoportalu. 

"Tragična nesreća koja se jučer oko 18.50 dogodila u Splitu, prometno-tehnički jedna je od najgorih koja se ikad dogodila na hrvatskim gradskim prometnicama", navodi Marušić.

Nažalost, dodaje Marušić, jedan je život izgubljen, ali pukom srećom i kvalitetnom prometnom infrastrukturom (bočne zaštitne kamene polukugle) izbjegnut je znatno tragičniji ishod. Zapadno uz to to raskrižje je osnovna škola Bol i baš u to vrijeme na nogostupu mogla se zateći i skupina učenika…

Foto: Zvonimir Barisin/pixsell

'Ovo je mogla biti najgora prometna tragedija u hrvatskoj povijesti'

"Krajnje neodgovorni 33-godišnji vozač punom snagom od 760 kW (1034 KS) i pogonom 4×4 ubrzavao je prema raskrižju, kao da je na utrci, a ne na gradskoj prometnici kojom djeca idu u obližnju školu! Zašto? Zato što je to mogao i nimalo se nije plašio da bi zbog takve vožnje mogao biti procesuiran i kažnjen. Tako se, nažalost, bez rizika kažnjavanja može voziti većinom gradskih prometnica u Hrvatskoj i to pokazuje koliko je naš sustav sigurnosti prometa na cestama loš, zbog čega je Hrvatska među prometno najnesigurnijim zemljama u Europskoj uniji. Bi li isti vozač istim automobilom usudio tako voziti u gradu u Sloveniji, Austriji, Italiji… Naravno da ne bi. Dešavaju se i tamo prometne nesreće, ali čim naši vozači, koji bezobzirno krše prometne propise prijeđu zapadnu ili sjevernu državnu granicu, skidaju nogu s gasa…", navodi Marušić i dodaje kako je kinetička energija kojom je 2,5 tonski električni automobil doletio na mjesto nesreće, pločnik u blizini velike osnovne škole, mogla izazvati najgoru prometnu tragediju u hrvatskoj povijesti.

"Treba i tehnički objasniti što se, i zašto dogodilo. Konkretni automobil ima izvrsna dinamička svojstva, trakciju, performanse i stabilnost, ali taj sklop vrlina je bio i najveći problem i okidač nesreće, u rukama neodgovornog 33-godišnjeg vozača", naveo je Marušić.

Prometni stručnjak napominje kako konkretan automobil ima tri elektromotora ukupne snage 760 kW (1034 KS) i pogon 4×4, a zahvaljujući električnom pogonu, ‘tenkovski’ okretni moment od 1420 Nm oslobađa već od početne brzine vrtnje. To mu omogućava ubrzanje do 100 km/h za 2,1 s i do 160 km/h za 3,5 sekundi. O takvom je riječ u konkretnom slučaju. Pogon 4×4 poboljšava pogonsko prianjanje na asfalt, ali u tome i leži ključni problem, napominje ovaj stručnjak. 

'JURIO 150 KM/H' /

Pogledajte prizore teške prometne nesreće u Splitu: 'Okrenuo se u zraku i naletio na ženu'

'Kriva je i prometna struka...'

"Pogon 4×4 je omogućio brže razvijanje brzine i postizanje brzine od najmanje 150 km/h i poboljšanjem pogonskog prianjanja odgodio pojavu efekta ‘power slide’, kad vozač prevelikom snagom pri ubrzanju izazove vučno proklizavanje pogonskih kotača. Mnogi neodgovorni vozači to rade namjerno. Ali avaj… Dok se kod vozila s pogonom 2×4 tada vozilo još može kontrolirati, kad se to, usto pri višoj brzini, dogodi s pogonom 4×4, vozač je bespomoćan. Tu je lošu ulogu imao i razmjerno sklizak asfalt na splitskim prometnicama. Da se u trenutku pogonskog proklizavanja svih kotača, pri forsiranom ubrzanju za volanom našao i Michael Schumacher (u svojim najboljim danima) bio bi bespomoćan. Zbog toga vozila s pogonom 4×4, premda su objektivno sigurnija, statistički ne izazivaju manje nesreća od klasičnih. To otvara i pitanje cijena autoosiguranja od odgovornosti za takva vozila", napominje Marušić.

Ova tragična prometna nesreća, nastavlja Marušić, pokazala je kako nam treba uvođenje paketa bitnih mjera utemeljenih na stručnom tretiranju tri bitna čimbenika za sigurnost vožnje: vozač, okolina (sustav prometnice) i vozilo. 

"Nažalost lošu ulogu za sigurnost cestovnog prometa odigrala je i odigrava prometna struka. Pogrešna strategija koju je provodio i provodi još uvijek važeći 'Nacionalni program…' su pogrešno definirani udjeli, odnosno utjecaji na prometnu sigurnost. Službena i, nažalost, utjecajna 'prometna struka' inzistira na tri utjecajne trećine, odnosno da su vozač, vozilo i sustav prometnice za sigurnost odgovorni s po 33 posto. O problemima koji su doveli do jučerašnje tragedije govorio sam i pisao stotine puta, a smatram da su vozači krivi 85 posto, ceste 10 posto, vozila 5 posto, a upravo ta mantra, 33/33/33, koja se vuče desetljećima, kriva je za loše stanje u prometu", navodi Marušić.

Foto: Zvonimir Barisin/pixsell

'Apsolutni prioritet je samo jedna mjera - povećati kažnjavanje'

Marušić smatra kako nije riječ (samo) o nestručnosti koja, nažalost, nije rijetka toj branši, nego o namjernom guranju prometne strategije koja osigurava najviše prometnih projekata i profita, nauštrb sigurnosti cestovnog prometa i nacionalnih interesa.

"To je isto kao kad bi 'medicinska struka' sada utemeljila strategiju medicinske skrbi (i nužnih ulaganja) prema tezi da je za ugrožavanje zdravlja stanovnika s 33-postotnim udjelom kriv Covid-19. Za određene bi segmente u zdravstvu i pridružene poslovne subjekte nastao poslovni i financijski eldorado…", navodi Marušić. 

Ova nesreća, dodaje, pokazala je da je apsolutni prioritet za povećanje sigurnosti na našim cestama samo jedna mjera. 

"Bitno povećati izvjesnost kažnjavanja! Za to je najvažnije ceste, posebice opasna mjesta, premrežiti radarskim kamerama, uvesti mehanizam objektivne odgovornosti (kaznu prvenstveno plaća vlasnik vozila) te povećati učinkovitost i kvalitetu pravosudnog sustava. To bi rasteretilo policiju i omogućilo da učinkovito nadzire kritične prometne dionice i lokacije. Također, zakonski treba definirati progresivno povećanje cijena automobilskog osiguranja za vozila snažnija od 150 kW (204 KS). Želite registrirati automobil snažniji od 1000 KS?! Može, ali polica obveznog osiguranja stoji 2500 eura!", zaključuje Marušić.

POGLEDAJTE VIDEO