Stručnjak pisao premijeru zbog 'hotela monstruma bez duše' na Braču: 'Ovo je očito turizam pun nekretninskog ludila'

Povodom izgradnje megahotela View u Postirama na otoku Braču, koji 'bode' u oči svojim grandioznim dimenzijama stršeći u tamošnjem krajoliku, projektu o kojem je nedavno pisao i Net.hr, otvoreno pismo predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću uputio je mr.sc. Davor Njirić. Njirić je konzultant tvrtke HotMar – Hotels and Marinas Consulting d.o.o. iz Dubrovnika i često u javnosti upozorava i apelira na devastaciju obale i urbanističke probleme u Dalmaciji. Donosimo dijelove Njirićevog opšrinog pisma premijeru, objavljenog na portalu Turizmoteka.

'U malom mistu ovaj je hotel monstrum bez duše'

"Poštovani gospodine Plenković, obraćam Vam se povodom objave na Facebooku videa s prikazom izgradnje mega hotela View u središtu Postira na otoku Braču. Ovih dana video se geometrijskom progresijom širi Hrvatskom, jer su svi društveno odgovorni građani zgroženi da se hotel za oko 500 gostiju može graditi u samom središtu ovog otočnog ribarskog malog mjesta sa svega oko 1200 stanovnika. Ovakav hotel se u "malom mistu" doimlje kao „hotel monstrum bez duše“. Ne treba biti stručnjak za shvatiti da je ovo „autogol“ hrvatskom održivom turizmu, urbanizmu i kulturi.

Inicijativa o premještanju postojeće tvornice i na njenom mjestu izgradnje hotela je hvale vrijedna. Međutim ključno je pitanje: Kakvog hotela? Siguran sam da nitko ne bi imao ništa protiv da je riječ o hotelu osmišljenom kao suvremena interpretacija "ribarskog sela" s otočnom dalmatinskom dušom. Umjesto toga ispred Postire je izronio hotel tipa visokog betonskog bloka dugog 150 m koji se doimlje kao kruzer koji je uplovio na stalni vez.

'Ovo je turizam pun nekretninskog ludila'

Ovakav hotel na ovakvom mjestu je ruganje sa svim strategijama i sloganima hrvatskog turizma. Slučaj hotela View je alarm da se probudimo i zapitamo: Kuda ide hrvatski turizam? Ovo nije „Mediteran kakav je nekada bio“. Ovo nije „Hrvatska puna života“. Ovo nije „Zeleni i pametni turizam“. Ovo je očito „Turizam pun nekretninskog ludila“!

Zašto nam se to događa? Zato što Zakon o prostornom uređenju/planiranju nije u skladu sa Strategijom razvoja turizma! Naime, sve Strategije razvoja turizma se nisu provodile, jer je osnovni instrument za njihovu provedbu način/model prostornog planiranja (definiran ovim Zakonom) osnovna prepreka razvoju kvalitetnog turizma. To je gomila nejasnih i nedorečenih odredbi, nerijetko i apsurdnih/besmislenih, razbacanih malo amo, malo tamo, u kojima se nitko ne snalazi, pa ni samo nadležno Ministarstvo. Sve što smo gledali do sada se ponavlja. Dok Ministarstvo nadležno za turizam priprema novu „Strategiju održivog turizma“, iz mora izranja ova „grdosija“, a Ministarstvo nadležno za prostorno planiranje kaže: Kolege, to vam je to, primjer vašeg održivog turizma!

'Poštovani predsjedniče Vlade, apeliram da prekinete ovo ruganje'

(...) Poštovani predsjedniče, apeliram intervenirate i prekinete ovo ruganje sa strategijama hrvatskog turizma i pokrenite rješavanje nereda u sustavu prostornog uređenja općenito. Ovaj se sustav toliko urušio, da je pitanje što je od njega uopće ostalo. Bez Vaše intervencije ništa se neće promijeniti i ovo stanje će se samo, iz dana u dan, pogoršavati. Važno je, stoga, da se o slučaju ovog monstruoznog hotela očituje g. Darko Horvat, ministar i njegovi suradnici koji su nadležni i odgovorni za ovaj nered, a prije svega g. Milan Rezo, ravnatelj Uprave za prostorno uređenje i dozvole od državnog značaja.

Hrvatski apsurd je da Ministarstvo nadležno za prostorno planiranje, a posebno ova Uprava i njen ravnatelj, imaju veći utjecaj, a time i odgovornost, za realizaciju Strategije turizma nego Ministarstvo nadležno za turizam. Nevjerojatno! (…)

Nedvojbeno da ovakvi hoteli izgledom i veličinom nisu u skladu s tradicijom gradnje i življenja na otocima, a pogotovo u „malim mistima“, nastalim i razvijenim na tradiciji ribarskih sela. Oni potpuno devastiraju ambijent i duh života u njima. U otočnim naseljima trebaju prevladavati mali obiteljski hoteli i smještaj u domaćinstvima (samo) lokalnog stanovništva, odnosno obiteljski, a ne industrijski turizam. Štoviše, samo oni mogu opstati zbog kratke sezone. Ako se ukaže interes investitora za izgradnju smještajnih kapaciteta izvan naselja, onda nedvojbeno treba dati prednost izgradnji manjih i srednjih turističkih naselja tipa „ribarskih sela“, a ne srednjih i velikih hotela tipa dugih i visokih „betonskih blokova“, koji su „prst u oko“ .

'Ovakav hotel na toj lokaciji ne može biti tržišno održiv'

Kada je riječ o Postiri treba uzeti u obzir činjenice: broj stanovnika je oko 1200, privatni smještaj ima oko 1600 postelja, postojeći hoteli imaju oko 300 postelja, ovaj hotel će imati oko 500 postelja. Znači ona će sa 1200 stanovnika imati ukupno 2400 postelja. Odnos stanovnika i gostiju će biti 1:2. Postira je trebala gajiti tradiciju otočnog ribarstva i obiteljskog turizma, odnosno duh i kulturu „malog mista“, a ne od toga odustati. Šteta!

Nedvojbeno je, također, da ovakav hotel na ovakvoj lokaciji ne može biti tržišno održiv, pogotovo nakon novih trendova potražnje izazvanih pandemijom kojoj se ne vidi kraj. Nažalost, investitor nema znanja i iskustva u kreiranju koncepta turističkog proizvoda i upravljanju hotelima, a ima sredstava napretek, pa ga ne brine ako nešto od toga ode u vjetar. On je na istoj lokaciji mogao utrošiti manje sredstava na pametniji način.

Posebno je žalosno slušati nekompetentnog gradonačelnika koji na dobronamjerne kritike zbog urbanističke i kulturne devastacije Postira odgovara jalovim argumentima i naglašava da je hotel trebao imati čak sedam katova, a imati će ih „samo“ pet. Ironija je da je nazvan „Hotel View“, premda bi bio prepoznatljiviji kao „Hotel Finger in the Eye“. Za ovakvu devastaciju prostora nije odgovoran investitor nego nekompetentni birokrati koji kreiraju propise i odobravaju ovakve planove.

'Shvatite ovo kao SOS za hrvatski turizam'

(…) Bilo bi korisno čuti što o slučaju ovog „monstruma hotela bez duše“ misle Ministarstva nadležna za turizam, kulturu i održivi razvoj otoka, a posebno članovi Savjeta za prostorni razvoj pri nadležnom Ministarstvu: prof. sc. Hildegard Auf Franić, predsjednica, prof. dr. sc. Tihomir Jukić, zamjenik predsjednice, te članovi: prof. Goran Rako, g. Gojko Brlengi, dr.sc. Maruška Vizek, dr.sc. Josip Belamarić, g. Borislav Doklestić, gđa. Nives Kozulić, dr.sc. Eduard Kušen, prof.dr.sc. Ognjen Čaldarović i g. Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj.

Poštovani predsjedniče, nadam se Vašoj intervenciji, povratku urbanističke inspekcije i konačnoj reformi sustava prostornog uređenja, koji se potpuno urušio. Shvatite ovo kao SOS za hrvatski turizam", napisao je Njirić u otvorenom pismu premijeru Plenkoviću.

MINISTARSTVO PREBACUJE KRIVNJU /

DORH istražuje devastaciju Vruje, za sve je kriva referentica? 'Nikad ne bih tamo dopustila da se išta gradi, ali morala sam'