Što nas čeka nakon 1. srpnja 2013.?

U slučaju da Hrvatska 1. srpnja 2013. pristupi Europskoj uniji naši će građani, tvrde u Delegaciji EU, imati na raspolaganju brojne mogućnosti. Kako bi pojasnila građanima kako će Unija utjecati na njihov svakodnevni život Delegacije je izdala publikaciju sa 101 praktičnom informacijom po naslovom 101 pitanje o utjecaju EU na živote građana.

U njoj hrvatski građani mogu pronaći odgovore na pitanja iz područja gospodarstva, zapošljavanja, socijalnih, mirovinskih i obiteljskih prava, putovanja, kupovine...

Radna prava

Tako se, primjerice, može doznati da u EU ne postoji jedinstveni model kojim se regulira minimalna plaća i da je ona ove godine varirala od 123 u Bugarskoj do 1.758 eura u Luxembourgu. Porez radnici, pak, plaćaju neovisno o mjestu gdje žive već ovisno o mjestu gdje mu je radno mjesto.

"Također, ukoliko u nekoj državi građanin EU-a ne boravi tijekom cijele godine, ali boravi više od šest mjeseci godišnje, država u kojoj radi može se smatrati njegovim prebivalištem. Time građanin EU-a može postati porezni obveznik te zemlje uz obvezu plaćanja propisanih poreza. Pri tom građanin EU-a ima jednaka prava i porezne obveze kao i stanovnici te države", pojašnjavaju autori vodiča.

Građani EU-a koji se zaposle u nekoj drugoj zemlji i u njoj borave dulje od tri mjeseca moraju se prijaviti nadležnim vlastima uz potvrdu da imaju dovoljno sredstava za život. A da bi dobili stalno boravište u nekoj zemlji u njoj moraju biti više pet godina zaposleni ili umirovljenici, piše Novi list.

A što ako se razbolite recimo u Pragu?

Kao građani Europske unije Hrvati će moći biti korisnici Europske iskaznice zdravstvenog osiguranja koja im omogućava medicinsku skrb u svim zemljama pod istim uvjetima kao i "matičnim" državljanima.

"U slučaju da neka članica Europske unije naplaćuje određene medicinske usluge (boravak u bolnici, farmaceutske usluge i sl.), nositelj iskaznice navedenu će uslugu platiti povoljnije i troškovi će mu biti nadoknađeni ili u zemlji u kojoj boravi ili po povratku kući", stoji u publikaciji u kojoj se ujedno ističe da se troškovi pokrivaju samo ako je riječ o iznenadnom zdravstvenom stanju, a ne o predviđenoj operaciji koja se mogla obaviti i u matičnoj zemlji.

Pitanje porodiljne naknade i skrbništva nad djetetom

Delegacija EU-a pojasnila je i pravila koja se tiču socijalnog osiguranja, porodiljnih naknada te naknada za nezaposlene. Iz vodiča se tako može saznati da u slučajevima kad samo jedan supružnik radi, socijalno osiguranje ide preko one države u kojoj je on ili ona zaposlena. U slučaju da rade rade oba supružnika od kojih jedan radi u matičnoj domovini, socijalno osiguranje za obitelj plaćat će osoba koja radi u matičnoj zemlji.

"Kada Hrvatska postane članica EU-a, ako bi se, primjerice, otac nekog djeteta zaposlio u Francuskoj, dok bi majka s djetetom ostala zbog posla u Hrvatskoj, majka bi plaćala osiguranje, ali bi francusko socijalno osiguranje platilo razliku u iznosu dječjeg doplatka između te dvije zemlje", navedeno je kao primjer u publikaciji.

Delegacija EU također navodi kako majka porodiljnu naknadu prima u zemlji u kojoj je osigurana, a za njezinu medicinsku zaštitu brinut će država u kojoj je stalno prijavljena. Dođe li, pak, do razvoda o skrbi djeteta odlučuje sud zemlje u kojoj dijete ima stalno prebivalište, a ako jedan od supružnika ne plaća alimentaciju, drugi se roditelj može javiti sudu u zemlji svog prebivališta ili sudu u zemlji u kojoj boravi bivši supružnik.