Špilja na Pelješcu sa strašnom tajnom? Našli lubanju i kovrče: 'Ne znamo je li namjerno'

Arheološkim istraživanjem u špilji Crno jezero iznad Ponikava na Pelješcu krajem svibnja i u prvoj polovici lipnja otkriveni su vrijedni arheološki nalazi koji ukazuju na to da je špilja tijekom tisućljeća korištena kao ilirsko svetište, nekropola i stanište.

Među najzanimljivijim nalazima su, objavili su u četvrtak Dubrovački muzeji, minijaturne grčke i lokalne posude korištene u ritualne svrhe, ulomak keramičke glave božanstva te ljudski ostaci iz različitih razdoblja.

Istraživački tim Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja vodio je kustos Domagoj Perkić, a u timu su bili arheolozi Krešimir Grbavac i Paula Knego te restauratorica Sanja Pujo, dok su vanjske suradnice bile arheologinja Karmen Butigan i speleologinja Nataša Cvitanović iz https://net.hr/tema/grcka kluba Ursus Spelaeus.

Foto: Dubrovački Muzeji

Brojni vrijedni nalazi

Špilja Crno jezero, duga 238 metara i duboka 94 metra, smještena pod velikom prapovijesnom kamenom gomilom na Ilinom brdu iznad Ponikava, zbog svog je dominantnog položaja kroz posljednjih četiri tisućljeća imala važnu ulogu u životima lokalnih zajednica. Tijekom istraživanja otvorene su dvije sonde ukupne površine oko 6 metara četvornih, u kojima su otkriveni brojni vrijedni nalazi i spoznaje.

U brončanom dobu, uglavnom tijekom 2. tisućljeća prije Krista, špilja je služila kao oblik staništa: zbijeg uslijed konfliktnih razdoblja, vremenskih (ne)prilika ili kao sezonsko stanište.

Krajem brončanog i početku željeznog doba, oko 9. do 6. st. pr. Kr. pojedini dijelovi špilje korišteni su kao nekropola, mjesto pokopavanja stanovnika prapovijesne zajednice, o čemu svjedoče ulomci ljudskih kostiju, posebice lubanja pronađenih u kamenom nasipu.

MISTERIJ U PAKRACU /

Zavirili smo u vampirov sarkofag star devet stoljeća: Arheolog objasnio tajnu koju krije

U posljednjim stoljećima 1. tisućljeća pr. Kr. špilja se intenzivno koristila, prije svega njeni ulazni dijelovi, kada se govori o ilirskim zajednicama koje nastanjuju ove prostore.

Svetište i religiouzni obredi kulta

"Tada je špilja vjerojatno korištena kao svetište, nešto slično kao Vilina špilja iznad izvora Omble ili Spila u Nakovani. Naime, u skrovitim i manje pristupačnim dijelovima špilje te ulaznom prostoru pronađeni su tragovi koji nas upućuju na takvu pretpostavku. Riječ je o većem broju minijaturnih posuda, uglavnom grčke, ali i lokalne provenijencije koje su obično ostavljane u svetištima kao votivni prilozi, odnosno darovi korišteni u okviru izvjesnog religioznog obreda i kulta“, ističu arheolozi.

Foto: Dubrovački Muzeji

Najfinije posuđe i kovrče od kose

Pronađeni su i drugi ulomci grčkih posuda, najfinijih i najskupocjenijih posuda tog vremena, u pravilu grčkog porijekla, a služile su za čuvanje vina (amfore) ili ispijanje vina (razne vrste čaša).

"Nisu korištene u svakodnevnom životu Ilira, nego su simbol bogatstva i moći tadašnje lokalne prapovijesne zajednice, koje su očigledno imali potrebu koristiti u nama nepoznatim ritualima (u kojima je vino sigurno imalo bitnu ulogu), ali i ostaviti kao poklon bogovima.

Foto: Dubrovački Muzeji

Posebno je zanimljiv keramički ulomak glave, vjerojatno od izvjesnog grčkog božanstva. Sačuvane su samo kovrče od kose, no svakako je simptomatičan ulomak koji se obično nalazi u grčkim i ilirskim svetištima tog vremena“, navode iz Dubrovačkih muzeja. Posljednje korištenje špilje utvrđeno je tek u kasnom srednjem vijeku, odnosno 13. stoljeću.

"Tada je, iz nama nepoznatih razloga, jedna ili više individua položena na površinu u dubljim, izuzetno teško dostupnim, dijelovima špilje. Uz takve skeletne ostatke nisu pronađeni drugi arheološki nalazi, no radiokarbonska analiza pokazala je kako je riječ o upravo navedenom vremenu. Prije daljnjih analiza ne može se znati jesu li oni tu namjerno položeni kao pokojnici ili su u nesretnim okolnostima zapeli u dubini špilje iz koje se nisu mogli izvući“, objasnio je voditelj istraživanja Domagoj Perkić.

Foto: Dubrovački Muzeji

Iz Dubrovačkih muzeja istaknuli su da, iako su iskopavanja bila skromnog opsega, rezultati istraživanja značajno doprinose razumijevanju kontinuiteta naseljenosti, duhovne prakse i svakodnevnog života na Pelješcu kroz tisućljeća.

POGLEDAJTE VIDEO Ministar Šušnjar izgleda gledao Direkt pa upozorio: 'Apeliram kako nam se ne bi dogodio boomerang'