Slučaj Drniš: istražili smo kako je živjeti u malom gradu bez hitne pomoći!

Pred vratima drniške Hitne pomoći prije tri godine preminuo je pacijent jer je jedini tim hitne  bio na terenu. 

Od 4. rujna u Drnišu dežura samo Tim 1 Zavoda za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije. Tima 2, koji bi dežurao noću i vikendom, kada ne mogu uskočiti ambulantni liječnici, više nema.

"Odlukom ministra mi sada imamo Tim 1. Tima 2 nema i nema ispomoći. Znači, u momentima kada Tim 1 iziđe na teren, vrata su doslovno zaključana", pojasnio nam je Ante Ožegović, vozač Doma zdravlja Drniš.   Tehnički ministar zdravlja tvrdi da će dio hitnih slučajeva raditi i Dom zdravlja i da Drnišani nisu ovisni samo o jednom timu.

"Naravno da nisu. To je pet timova koje se ugovara s 'timovima 1'. Kreće se naravno s ugovaranjem čim imate dovoljan broj ljudi da biste zapravo podigli standard", tvrdi tehnički ministar zdravlja Dario Nakić.

Iz Doma zdravlja mu odgovaraju - na papiru možda i jest tako, ali zbog organizacije posla nikada ne radi više od jednog tima. Ministru predlažu da primijeni model Splitsko-dalmatinske županije.

"Oni su kompletno domove zdravlja stavili pod jednu kapu i kada im fali vozač profesionalac ili sestra, oni uzmu sa saniteta, prebace je u hitnu ili iz hitne pribace u sanitet", objašnjava Viktor Mrđen, vozač Doma zdravlja Drniš,kako stvari funkcioniraju u praksi.

Imali su dodatke za dežurstva, ali poručuju kako nije u pitanju novac jer nikada i nisu bili plaćeni po koeficijentu hitnoće nego saniteta.

Zdravstveni djelatnici ovog područja pokrivaju najveći punkt hitne medicine u Hrvatskoj. Točnije, radi se od 63 sela i 840 kvadratnih kilometara. Raspon kilometara istok-zapad, sjever-jug preko je 50 kilometara. To je slabo nastanjeno područje, ali svaka stara baka u zadnjem zaseoku, ima pravo na pomoć, baš kao i ljudi u gradovima.