Severe Weather Europe ove zime predviđa potpuni kolaps polarnog vrtloga: Znate li što to znači?

Severe Weather Europe objavio je prognozu za zimu 2025./2026. godine. Rani podaci pokazuju snažne naznake da će polarni vrtlog biti slabiji od normalnog, a slabiji polarni vrtlog u stratosferi povećava šanse za dinamičniji zimski obrazac u Sjedinjenim Američkim Državama, Kanadi i Europi.

No, krenimo redom.

Tri su glavna globalna faktora koja možemo vidjeti već sada, a koji stvaraju scenarij gotovo savršene oluje za slabiji polarni vrtlog.

Prije nego što analiziramo te faktore, evo zbog čega je polarni vrtlog ključan faktor u nadolazećoj zimi.

Foto: Severe Weather Europe

Zimski polarni vrtlog

Polarni vrtlog je, pojednostavnjeno, naziv koji opisuje široku zimsku cirkulaciju na sjevernoj (i južnoj) hemisferi. On se proteže visoko u atmosferi. Najniža razina zove se troposfera - tu se zbivaju svi vremenski događaji. Iznad je stratosfera, duboki i suhi sloj koji je dom ozonskog sloja.

Polarni vrtlog zbog toga dijelimo na gornji (stratosferski) i donji (troposferski) sloj, a oba na različite načine igraju ulogu pa se stoga prate odvojeno, ali ih je važno i pravilno povezivati.

Gornji (stratosferski) dio je visoko iznad tla te ima manje prepreka u svom toku, a donji (troposferski) je mnogo dinamičniji, s redovitim poremećajima - to je zbog utjecaja terena i izraženih sustava tlakova koji djeluju kao prepreke.

Stanje polarnog vrtloga ima dubok utjecaj na svakodnevne vremenske uvjete, osobito zimi.

Snažan/stabilan polarni vrtlog obično znači snažnu polarnu cirkulaciju i jet stream, što zadržava hladni zrak na dalekom sjeveru, stvarajući blaže zimske uvjete za većinu Sjedinjenih Država.

Slab polarni vrtlog stvara poremećen obrazac jet streama i snažnu vremensku reakciju pa rezultira poteškoćama u zadržavanju hladnog zraka, koji sada može slobodnije pobjeći iz polarnih regija u Sjedinjene Države ili druge područja središnje sjeverne geografske širine.

Dakle, slab polarni vrtlog znači hladniju i snježniju zimu. Slab polarni vrtlog zapravo znači slom stratosferskog polarnog vrtloga do čega obično dolazi povećanjem tlaka ili temperature u polarnoj stratosferi.

Takav događaj nazivamo iznenadno stratosfersko zagrijavanje. Kao što ime kaže, to je brzo povećanje temperature u stratosferi, a takav je događaj zabilježen ovog proljeća.

Međutim, nije svaki poremećaj veliki događaj iznenadnog stratosferskog zagrijavanja. Čak i manji poremećaji mogu utjecati na polarni vrtlog i zimske vremenske uvjete na površini pa tako postoji mnogo načina na koje polarni vrtlog može biti oslabljen.

Za zimu 2025./2026. trenutačno pratimo tri faktora koji imaju poznat utjecaj na Polarni vrtlog:

• ENSO – hladne anomalije ili slaba La Niña
• QBO – stratosferski vjetrovi
• Gubitak morskog leda

Utjecaj s površine oceana 

Prvi faktor je ENSO, kratica za El Niño - Južna oscilacija. Ova regija ekvatorskog Tihog oceana mijenja se između toplih i hladnih faza. Obično postoji promjena faze svake 1-3 godine, ali neki događaji mogu trajati i nekoliko godina.

Hladna faza zove se La Niña, a topla faza El Niño.

Trenutačno se nalazimo u neutralnom stanju, s nekim jačim naznakama moguće slabe faze La Niña za zimu 2025./2026.

Povijesno gledano, zimska La Niña daje oko 60-75 posto šanse za izazivanje događaja iznenadnog stratosferskog zagrijavanja (SSW). 

Faza La Niña ima veće šanse za uzrokovanje kolapsa polarnog vrtloga. Također ga uzrokuje nešto kasnije u zimi, što je bio slučaj i ove zime. Ukupno gledajući, to znači da je faza La Niña povoljna za slabiji polarni vrtlog.

Tipičan obrazac La Niña u cijelosti je nešto povoljniji za slabiji polarni vrtlog. To znači da može biti lakše poremetiti zimske vremenske obrasce i donijeti hladnije vrijeme i snijeg u Sjedinjene Države i Europu.

Foto: Severe Weather Europe

Visokoatmosferske anomalije vjetra

Poput oceana, imamo regiju koja se također izmjenjuje između pozitivne i negativne faze. Međutim, umjesto temperature, promatramo vjetrove, odnosno njihov smjer. To se naziva Quasi-Biannial Oscillation ili jednostavno QBO.

QBO je redovita varijacija vjetrova visoko iznad ekvatora u stratosferi, koji se izmjenjuju između istočnih i zapadnih (zonalnih) vjetrova. Snažni vjetrovi u stratosferi putuju u pojasu oko planeta na ekvatoru. Otprilike svakih 17 mjeseci ovi vjetrovi potpuno mijenjaju smjer.

To je kao da promatrate srce atmosfere, što je često korištena analogija za QBO.

Negativna/istočna faza bila je aktivna tijekom 2023./2024. godine, a slijedila je pozitivna QBO faza prošle zime. 

Dnevna analiza radiosonde sa Singapura potvrđuje da je trenutačno aktivna istočna/negativna QBO faza.

Postoji nekoliko razloga zašto QBO može utjecati na naše zimske vremenske uvjete. Jedan vrlo važan aspekt je, naravno, polarni vrtlog, zbog kojeg i govorimo o QBO. 

Iako se možda čini komplicirano, glavna poanta je da je QBO duboko povezan s atmosferskom cirkulacijom i povezan je s ukupnim tropskim utjecajem, uključujući ENSO. Moglo bi se reći da pomaže u komunikaciji između oceana i polarnog vrtloga.

Tijekom istočne QBO faze, stratosferski profil vjetra je povoljniji za uspinjanje planetarnih (Rossby) valova iz troposfere u stratosferu. To remeti i slabi polarni vrtlog, čineći ga podložnijim kolapsu i ometajući vremenske obrasce ispod.

Budući da se nalazi iznad ekvatora, QBO je izravno povezan s višim razinama atmosfere i ukupnom atmosferkom cirkulacijom. Također igra ključnu ulogu u trećem faktoru za slabiji polarni vrtlog i potencijalno hladniju zimu 2025./2026.

GRAD POD VODOM /

Pogodila ih olujna fronta, bujične poplave paralizirale promet: Šire se kaotične snimke

Niski polarni led i slab polarni vrtlog

Treći faktor je opseg morskog leda u polarnim regijama. Sjeverni ledeni pokrivač ima važnu ulogu u obrascima tlaka, energetskoj ravnoteži, planetarnim (Rossby) valovima i mnogim drugim stvarima. To ga čini očiglednim kandidatom za izravnu povezanost s polarnim vrtlogom iznad njega.

U nedavnom istraživanju otkriveno je da dvije regije igraju važnu ulogu u zimskoj snazi polarnog vrtloga. To su Barentsovo/Kara more (BKS) i more Okhotsk (SOK). 

Gubitak leda u Barentsovoj/Kara regiji stvara slabiji polarni vrtlog, a gubitak leda u Okhotskom moru uzrokuje snažniji polarni vrtlog. To je zato što svaka regija ima različit utjecaj na planetarne (Rossby) valove i njihov prijenos energije u stratosferu.

Dakle, idealno, za slabiji polarni vrtlog i potencijalno hladniju zimu, željeli bismo vidjeti manje leda u Barentsovoj/Kara regiji i više leda u Okhotskom moru. 

Najnovija dnevna rang lista pokazuje vrlo nisku razinu morskog leda u Barentsovoj i Kara regiji, te gotovo rekordno visoku u Okhotskom moru. Još nismo u glavnoj sezoni otapanja, ali trenutačno je ovo situacija iz udžbenika za razvoj slabog polarnog vrtloga za zimu 2025./2026.

Istraživanje je otkrilo još jedan faktor između leda i polarnog vrtloga, a to je QBO. Podaci su pokazali da je učinak slabljenja polarnog vrtloga zbog gubitka morskog leda mnogo snažniji tijekom istočne QBO faze, koja je prognozirana za 2025./2026.

Sve ovo lijepo pokazuje kako je cijeli globalni vremenski sustav povezan na mnogo različitih razina, a svaki veliki faktor može igrati ulogu na mnoge različite načine.

Također, provedena je analiza povezanosti niskih razina leda sa zimskim Polarnim vrtlogom. U godinama s niskim ledom, Polarni vrtlog bude slabiji u stratosferi, s višim tlakom. To dodaje još jedan važan faktor u trijadu globalnih faktora koji idu u korist hladnijoj zimi 2025./2026.

Isti signal možemo vidjeti pogledamo li povezanost s temperaturom. Temperature u stratosferi obično su više kod slabijeg polarnog vrtloga. To često dovodi do velikog događaja iznenadnog stratosferskog zagrijavanja (SSW), što može uzrokovati kolaps polarnog vrtloga i stvoriti blokirajući obrazac za Sjedinjene Države i Europu, donoseći hladni zrak i snijeg.

Prijeti hladna zima?

Ako pogledamo vrlo rane dugoročne prognoze za snagu polarnog vrtloga, možemo vidjeti prve naznake za slabiju cirkulaciju u stratosferi tijekom rane zime. Ovo je nešto što treba očekivati jer dugoročne prognoze izračunavaju prognozu temeljeći se na najnovijem stanju oceana i atmosfere.

Zaključno, sve ovo vodi prema većoj vjerojatnosti za događaj iznenadnog stratosferskog zagrijavanja i potpuni kolaps polarnog vrtloga, što može u potpunosti otključati potencijal za hladnu zimu.